Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Cetingradu komentirao prijetnje koje je zaprimilo uredništvo tjednika Nacionala, osudio je sve prijetnje novinarima, dodavši da poštuju njihov rad i slobode te kako će policija provjeriti i utvrditi tko su ti koji prijete.

Predsjednik Vlade RH posjetio je Postaju granične policije Cetingrad, a tom prigodom pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno održao je prezentaciju o aktualnom stanju migracija i radu granične policije na navedenom području.

Vezano za prijeteću poruku tjedniku Nacional, o čemu je redakcija izvijestila policiju, novinari su premijera pitali je li se ‘osjeća odgovornim’, uz konstataciju da se u prijetećoj poruci medije kvalificira kao “osovinu zla” i  ‘koristio isti jezik’ koji je i sam koristio.

Plenković je s čuđenjem odbacio takvo tumačenje ‘o odgovornosti’, upitavši odakle te ideje.

“Ne, ja sigurno ne. Ne znam uopće odakle vam takva ideja”, odgovorio je Plenković na pitanje ‘osjeća li odgovornost što se u prijetećoj poruci koristio isti jezik koji je i sam koristio na jednom stranačkom sastanku’.

Dodao je – da li možda misle na “interni govor na stranačkom sastanku koji nije bio predmet javnosti, koji je trebao figurativno objasniti neke političke pozicije, i nema nikakve veze s ovim”.

Plenković je također istaknuo kako bi bilo dobro vidjeti tko su ti koji prijete i da će to sigurno utvrditi hrvatska policija.

“Mi osuđujemo sve prijetnje novinarima, poštujemo njihov rad i njihove slobode, i o tome smo se dokazali”, naglasio je.

Na upit hoće li uredništvo Nacionala dobiti zaštitu, premijer Plenković je rekao kako to nije na njemu i da će policija provjeriti sve te prijetnje i onda će odlučiti o tome.

Upitan je li to opasno, poručio je da su prijetnje opasne svima.

“Hoćete da vam ja sada citiram možda neke od članaka koji su podržavali teroristički napad na Banske dvore i (napadača) Bezuka? Hoćete da izvučem koji novinar, koji kolumnist, u kojem dnevnom tisku, koji su novinari ili komentatori rekli – eto kad im se prijeti, plaše se, boje se, boje se za sebe, za svoju obitelj? Hoćete malo da u tu sferu uđemo ili kuda idete? “, dodao je.

Redakcija tjednika Nacional potvrdila je kako je u ponedjeljak, 20. svibnja, zaprimila prijeteću poruku o napadu na novinare zbog čega je redakcija o tome službeno izvijestila ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i predala prijavu policijskim istražiteljima.

U poruci koja je stigla u jutarnjim satima, s vidljivog broja mobitela, bile su izrijekom navedene izravne prijetnje novinarima Nacionala, u kojima je jasno naznačena poveznica sa stravičnim atentatom na bivšeg vlasnika Nacionala Ivu Pukanića i njegova bliskog suradnika Niku Franjića.

Nacional je prenio i autentični sadržaj poruke.

Plenković: Rezolucija o genocidu u Srebrenici bit će usvojena

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je, uoči glasanja na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, rekao da „nije uopće sporno” da će ondje biti usvojena rezolucija kojom se traži da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Opća skupština UN-a od četvrtka u 16 sati po hrvatskom vremenu raspravljat će o predloženoj rezoluciji, nakon čega se očekuje glasanje.

„Proći će ta rezolucija, to uopće nije sporno”, rekao je Plenković u četvrtak u Cetingradu.

Hrvatska je među zemljama koje su sponzorirale rezoluciju. Predložile su je Njemačka i Ruanda.

Iako tekst rezolucije nigdje ne osuđuje Srbiju ili Srbe i ne nameće im kolektivnu krivnju za genocid, Srbija joj se žestoko protivi i povela je diplomatsku ofenzivu da bude odbijena.

U UN je zbog toga stigao i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Na svom Instagram profilu objavio je da je sa sobom ponio zastavu Srbije. „Branit ću je i čuvati. I ponosit ću se njom. Mi nismo genocidan narod!”, napisao je Vučić.

Postrojbe bosanskih Srba su 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila pod zaštitom UN-a, ubile najmanje osam tisuća Bošnjaka.

U rezoluciji o jednom od najvećih zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata osuđuje se, među ostalim, negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.

Za usvajanje treba obična većina u Općoj skupštini, odnosno 97 glasova, što je izgledno.  Očekuje se da će desetak zemalja glasati protiv rezolucije, dok se nekoliko desetaka članica UN-a suzdržava od glasanja zbog srpske diplomatske ofenzive, posebice među nesvrstanim zemljama.