Cijeli tjedan sve svjetske TV kuće vrte prizore uništene Amazone. Srušili su sve. Nije ništa ostalo. Nema ni ptica, samo planina. Da se svi zgražaju, svjesni su i najjači svjetski političari. Pa su ovaj tjedan objavili dogovor da će eliminirati deforestaciju, odnosno, zaustaviti ilegalno krčenje do 2030. godine, da će zaštititi šume, preokrenuti trendove.
“Sjedinjene države će predvoditi primjerom kod kuće i podržati druge države bogate šumama”, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
“Povećavamo područje pošumljavanja”, poručio je i ruski predsjednik Vladimir Putin. A hrvatski premijer Andrej Plenković također je rekao: “Hrvatska namjerava kompenzirati utjecaj turista na emisije CO2, tako što će do 2030. godine zasaditi više od milijun dodatnih stabala godišnje”.
Što znači premijerovih milijun dodatnih stabala – za RTL Direkt objašnjava struka.
“Naravno da je to jedan milijun više, ali mislim da je premijerova izjava na tragu urbanog šumarstva. To je dobra poruka, ali je simbolična, da vam budem iskren. Deset milijuna stabala imamo uredno, ali samo popunjavanja”, rekao je Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.
O čemu se ustvari radi? Išli smo provjeriti u šumovito srce Hrvatske – Gorski kotar.
Godišnje se u Hrvatskoj posadi oko devet milijuna sadnica. Isto tako, nekoliko stotina kamiona sjemena posije se diljem Hrvatske. Godišnji prirast šumski je oko deset milijun kubika, a posiječe se oko sedam milijuna kubika šuma.
A jedno drvo u prosjeku ima pet kubika. Svi ovi milijuni znače da najavljeni dodatni milijun stabala iz Glasgowa, neće značajnije promijeniti sliku šuma.
“Mi nemamo problem s nedostatkom. Ako znamo da je 48 posto površine kopnene Hrvatske pokriveno šumama, onda znamo da smo zapravo jedan od najšumovitijih krajeva u Europi”, komentirala je Ivana Pečnik Kaster, voditeljica Uprave Hrvatskih šuma podružnice Delnice.