Na početku današnje sjednice, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o aktualnim temama osvrnuvši se na petu obljetnicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji, na nastavak bržeg ugovaranja europskih sredstava, na posjet Vijeću Europe, na održani mini summit o migracijama u Bruxellesu te na posjet Luksemburgu.
Peta godišnjica članstva

Plenković je istaknuo da se ovaj tjedan velikim brojem aktivnosti obilježava peta godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

“S obzirom na globalnu situaciju, ali i ozračje koje danas vlada u Europi, s obzirom na institucionalne, političke i sigurnosne izazove, mislim da je veliko postignuće što je Hrvatska članica Europske unije”, rekao je.

Dodao je da je Hrvatska u prvih pet godina članstva nastojala nadomjestiti godine članstva u Europskoj uniji koje su zemlje iz Srednje i Istočne Europe iskoristile još od 2004. odnosno 2007.

Europski fondovi, Schengen, eurozona

“Na tom tragu trebamo nastaviti, osobito s ubrzanom apsorpcijom sredstava iz ove financijske omotnice. Kad smo krenuli bili smo na 9% ugovorenih sredstava, a sad smo na 43%. Ideja je da budemo na 60% ugovorenih sredstava do kraja godine. Pozivam sve resore, osobito one koji imaju velike zadaće i velike iznose da budu angažirani i aktivni”, poručio je predsjednik Vlade.

Kazao je da je na dnevnom redu Vlade i provedba Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije, kao i pripreme za Schengen i eurozonu. “Sve će to biti pozitivan doprinos razvoju zemlje i konkretnom poboljšanju kvalitete života svih naših sugrađana”, poručio je premijer.

Najavio da će se u organizaciji Vlade, u subotu navečer ispred Hrvatskog narodnog kazališta, održati koncert, kojim će se obilježiti pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. “Pozvani su svi građani. Vjerujem da će to biti lijepo obilježenih prvih pet godina članstva”, dodao je.

Angažirano predsjedanje Hrvatske Vijećem Europe

Predsjednik Vlade i potpredsjednica Vlade i ministrica Marija Pejčinović Burić posjetili su Vijeće Europe u povodu hrvatskog predsjedanja Odborom ministara od svibnja do studenog 2018.

Kazao je da su tom prigodom predstavili prioritete hrvatskog predsjedanja, a riječ je o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, učinkovitoj zaštiti prava nacionalnih manjina i osjetljivih društvenih skupina, osnaživanju lokalne i područne samouprave te zaštiti i promicanju kulturne baštine.

Podsjetio je na to da je jučer otvorena i izložba posvećena hrvatskoj baštini „Croatia’s Cultural Heritage on UNESCO Lists“. “Mislim da je dobro prihvaćena i važno je da naši europski prijatelji vide što sve ima Hrvatska i na što može biti ponosna”, istaknuo je.

Predsjednik Vlade održao je i govor pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, a posjet je započeo sastancima s predsjednicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Liliane Maury Pasquier te s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom. Sastao se i s predsjednikom Venecijanske komisije Giannijem Buquicchiom te predsjednicom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Gudrun Mosler-Törnström.

Istanbulska konvencija

Predsjednik Vlade se u svom govoru osvrnuo i na proces potvrđivanja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

“Založio sam se za pojašnjenje na razini cijele organizacije koje će pomoći drugim zemljama da se odvoji jedna ideološka rasprava od supstance same Konvencije. Bit Konvencije je borba protiv ovog izrazito negativnog fenomena koji postoji u našem društvu, ali i u brojnim drugim članicama”, pojasnio je premijer.

Istaknuo je da su kolege u Vijeću Europe izrazito zadovoljni s hrvatskom Interpretativnom izjavom, dodavši da postoji mogućnost i da je neke druge zemlje koriste u svojim procesima ratifikacije.

prigorski.hr