Predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je poljoprivrednike, na svečanom otvorenu 3. Dana poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u Puli, da nastave sa svojim vrijednim i nezamjenjivim radom kako bismo iskoristili sve svoje potencijale, razvijali proizvodnju i povećavali izvoz jer je hrana i prehrambena sigurnost u krizi važnija nego ikada.
Dodao je da su ovakvi dani prigoda da i cijela hrvatska javnost u poseban fokus stavi poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo.
Podsjetio je da je godinu obilježila dvostruka kriza, energetska i prehrambena, koje ju uzrokovala ruska agresija na Ukrajinu.
“Zbog svoje horizontalne naravi, ova kriza nažalost nije poštedjela ni jednu gospodarsku djelatnost., nije poštedjela baš nikoga od nas “, naglasio je Plenković.
Dodao je da je hrvatska poljoprivreda, unatoč izazovima uzrokovanim ekstremnim vremenskim prilikama i elementarnim nepogodama pokazala otpornost i izdržljivost o čemu najbolje govore podaci za prošlu godinu u kojoj smo imali rast poljoprivredne proizvodnje za 13,3 posto i rast neto dodane vrijednosti na 35,7 posto.
Poručio je da zasluga za to pripada, prije svega, poljoprivrednicima, ali je i plod pravodobnih mjera koje su država, Vlada i Hrvatski sabor zajednički poduzimali zbog značajnog porasta troškova proizvodnje.
Obećao je nastavak ulaganja u poljoprivredu, koja je strateška grana našeg gospodarstva te zalog budućnosti u pogledu dostupnosti i sigurnosti hrane te održivosti prehrambenog sustava.
Naveo je tri glavne sastavnice poljoprivredne politike. Prvo je država, kao o oslonac poljoprivrednom sektoru pred izazovima današnjice, zatim jačanje održivosti sektora i rast naše prehrambene samodostatnosti te, u konačnici, ostvarenje zajedničkih ciljeva nacionalnim mjerama, ali i preko europske poljoprivredne politike.
Vlada kao oslonac poljoprivrednicima i ribarima
Osvrnuo se na energetsku krizu i nove geopolitičke okolnosti koje su vratile u prvi plan državu,.
“Njena se uloga u pokazala nezamjenjivom i jedinstvenom kada je bilo potrebno izvanrednim mjerama i intervencijama kućanstva, građanima i gospodarstvo zaštititi od vanjskih šokova neslućenih razmjera”, kazao je premijer.
Naveo je političku stabilnost, ravnomjerni regionalni razvoj i društvenu koheziju kao tri temeljna vladina cilja u ovom političkom trenutku.
Spomenuo je intervencionističke mjere koje je, radi ublažavanja posljedica pandemije i energetske krize, Vlada poduzimala u protekle dvije godine.
Podsjetio je da su ove godine donesena dva paketa mjera vrijedna 26 milijardi kuna, koja su uključivala i mjere za ratare, stočare i ribare te ostale dionike koji se bave proizvodnjom i preradom hrane.
“Naš jesenski paket za poljoprivredu je težak oko pola milijarde kuna, i to kroz potpore, zamrzavanje cijena i povećanje količine plavog dizela, i kroz ograničenje cijene struje i plina”, kazao je, napomenuvši da je u ovom trenutku dizel jeftiniji za oko dvije kune nego bi bio da se slobodno formira na tržištu, a plavi dizel je još jeftiniji.
Naglasio je da je Vlada smanjenjem PDV-a na hranu, ogrjevno drvo, brikete, pelete, sječku i repromaterijal u poljoprivredu spriječila društveno raslojavanje i pomogla najranjivijima među nama.
Spomenuo je i Vladinu pomoć za ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda te najavio da će to raditi i dalje, ponovivši da je poljoprivreda uz energetiku, u ovim novim okolnostima, žila kucavica društva.
Očuvanje okoliša kao preduvjet održivosti poljoprivredne proizvodnje
“Hrvatsko selo ključno je za proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane iz domaćeg uzgoja radi veće prehrambene samodostatnosti zemlje, ali i radi povećanja našeg izvoza”, poručio je Plenković, istaknuvši da je Hrvatska u Europskoj uniji prepoznata po kvaliteti proizvoda i po velikom broju zaštićenih lokalnih proizvoda.
“Imamo čak 35 poljoprivrednih proizvoda zaštićenih oznakom izvornosti na razini Europske unije, što nas kao najmlađu zemlju članicu svrstava na visoko sedmo mjesto u Europskoj uniji”, naglasio je.
Plenković je poručio da je od početka mandata isplaćeno 35 milijardi kuna potpora poljoprivrednicima i ribarima, kako bi oni lakše pridonijeli ostvarenju cilja prehrambene proizvodnje.
Osvrnuo se i na očuvanje okoliša u kojem se hrana proizvodi, što je preduvjet za održivost poljoprivredne proizvodnje.
“Zbog toga smo u Plana oporavka osigurali gotovo milijardu kuna za četiri reformske mjere koje se odnose na unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom”, rekao je.
Podsjetio je na dostupnost vode, što je ovog ljeta bila goruću tema, u Istri te istaknuo važnost sustava navodnjavanja.
Poručio je da je u ovom trenutku na razini države u tijeku izgradnja 17 sustava navodnjavanja kojima će se omogućiti navodnjavanje na 7 tisuća hektara poljoprivredne površine, dodavši da će se o temi klimatskih promjena, koje najviše pogađaju upravo poljoprivredni sektor, razgovarati i na skorašnjoj konferenciji u Egiptu.
Naglasio je nužnost jačanja mehanizma društvene solidarnosti i razvoja prehrambene autonomije što podrazumijeva i nove iskorake u pogledu pošumljavanja, zelene tranzicije, korištenja obnovljivih izvora energije i navodnjavanja.
Iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno više od 17 milijardi kuna
Govoreći o europskoj poljoprivrednoj politici, Plenković je kazao da su, dugoročno gledano, nužna dodatna ulaganja i strukturne mjere koje će povećati konkurentnost i produktivnost poljoprivrede.
“U tome su nam glavno uporište europski fondovi koji transformiraju i moderniziraju europsku poljoprivredu”, naglasio je, istaknuvši da je iz Programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima isplaćeno više od 17 milijardi kuna.
“Svjesni izazova s kojima se suočavate i s ciljem da vas podržimo u tom vrijednom radu, mi smo, kao što je ministrica maloprije rekla, podigli udjel sufinanciranja iz nacionalnih sredstava s 15 na 20 posto te time povećali ukupnu omotnicu za hrvatsku poljoprivredu za 103,5 milijuna eura”, rekao je Plenković.
Podsjetio je kako je ove godine donesena strategija poljoprivrede do 2030. kojom se želi ostvariti nekoliko ciljeva – smanjenje uporabe pesticida za 25 posto, povećanja udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za 15 posto kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima, navodnjavanje dodatnih 25.000 hektara poljoprivrednih površina i povećanja za 40 posto udjela stanovništva u ruralnim područjima koje ima pristup temeljnoj infrastrukturi.
“Do 2027. godine osigurali smo 3,8 milijardi eura za razvoj poljoprivrede, što će biti snažan zamah razvoju našeg sela i polja. Za ribare i sektor akvakulture osigurali smo 244 milijuna eura, kako bismo osigurali konkurentnost naših proizvoda, a uskoro očekujemo potvrdu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje do 2027. godine”, rekao je.
Uloga Ministarstva poljoprivrede u društvenoj opstojnosti hrvatskog sela
Što se tiče narednog razdoblja, Plenković je najavio da će se posvetiti jačanju položaja manjih i srednjih poljoprivrednika te razvoju osjetljivih poljoprivrednih sektora, a to znači da nam je važna generacijska obnova koja je ključna za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede i hrvatskog sela.
Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede ojačalo svoju ulogu u široj društvenoj opstojnosti hrvatskog sela i kvalitete života na ruralnim područjima te se, kroz program ruralnog razvoja sufinancira i izgradnja dječjih vrtića, kulturnih centara, vatrogasnih domova i sportskih građevina.
Naglasivši stratešku ulogu poljoprivrede, pozvao je poljoprivrednike da nastave vrijedno raditi kako bi se povećavao izvor poljoprivrednih proizvoda, a za još snažnije djelovanje pozvao je na suradnju i udruživanje te zajednička ulaganja i plasman hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.
Na kraju je čestitao dobitnicima 18 novih ugovora ukupne vrijednosti 90 milijuna kuna, naglasivši da će prisutni stručnjaci i Ministarstvo poljoprivrede dobiti korisne informacije za još prilagođenije mjere i stratešku politiku razvoja hrvatske poljoprivrede.