Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu u Saboru da će Hrvatska s portfeljom za Mediteran u novom sazivu Europske komisije biti dio ne samo suradnje sa zemljama Sredozemlja, već i sprječavanja nezakonitih migracija.

Premijer je u srijedu Hrvatskom saboru podnio izvješće sa sastanaka Europskog vijeća u 2024. godini i naglasio da su glavne aktivnosti bile usmjerene na europske izbore u lipnju.

“Dobro je politički da Ursula von der Leyen ide u drugi mandat. Jako je dobro poznajemo. Sve važne i strateške projekte koje je Hrvatska imala, ona je podržala, kao i njena prva Komisija, a nadam se da će i druga”, rekao je premijer, dodavši da će Hrvatskoj u novoj Komisiji pripasti važan portfelj za koji će biti zadužena Dubravka Šuica.

“Bit ćemo dionici najvažnijih tema koje su bitne za budućnost Europe. To nije samo suradnja sa zemljama Sredozemlja, sjevera Afrike ili na Bliskom istoku, nego su to i pitanja sprječavanja nezakonitih migracija i pitanja bolje povezanosti, gospodarstva, kulturne i znanstvene suradnje i u konačnici političko-sigurnosne teme s obzirom na rat koji i dalje bukti između Izraela i Hamasa, ali i sve ostale regionalne prijetnje sigurnosti”, rekao je Plenković.

Na kraju svog obraćanja pozdravio je što je 11 od 12 hrvatskih eurozastupnika podržalo novu Europsku komisiju. “Ipak na europskoj razini imamo zajednički nazivnik u smjeru razvoja i ambiciji i želji što da zajednički učinimo u sljedećih nekoliko godina”, rekao je Plenković.

Neizbježne teme na sastancima Europskog vijeća bili su sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Hrvatska je u dvije i pol godine od početka ruske agresije na Ukrajinu pomogla toj zemlji s oko 300 milijuna eura različite pomoći, ali najviše u vojnom obliku, istaknuo je Plenković.

Ponovio je da je Hrvatska osudila napad Hamasa na Izrael, ali i u više navrata apelirala na “nedopustivost” brojnih civilnih žrtava u ratu u Gazi. Dodao je da Hrvatska podržava dvodržavno rješenje što je “principijelan stav Hrvatske već dugi niz godina”.

Europsko vijeće donijelo je u ožujku odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom o članstvu u Uniji, a Plenković smatra da se Hrvatska u tom smislu najviše založila i diplomatski angažirala za BiH.

Premijer je zajedno s von der Leyen i nizozemskim premijerom u odlasku Markom Rutteom bio u posjetu Sarajevu u siječnju, a nakon toga je BiH dobila pozitivnu preporuku Komisije, dok je Nizozemska postupno “imala sve manje rezervi”, rekao je Plenković.

Dodao je da je među ostalim temama na dnevnom redu bilo i kako povećati konkurentnost europskog gospodarstva i očuvati EU kao relevantnog globalnog aktera.