Pet posto suspektnih nalaza pronađeno je u dva mjeseca provedbe pilot-projekta ranog otkrivanja raka grlića maternice u Virovitičko-podravskoj županiji, obnovljenog projekta probira koji će se nakon probne faze provoditi iduće godine u cijeloj Hrvatskoj.

U dva mjeseca analizirano je 80 uzoraka, a kod četiri su utvrđene abnormalne promjene na cerviksu. Riječ je o radno aktivnim ženama mlađe dobi, u rasponu od 26 do 46 godina, iznio je prve podatke ravnatelj virovitičko-podravskog Zavoda za javno zdravstvo Miroslav Venus na konferenciji o komunikaciji u zdravstvu MedMed 2023. prošlog vikenda održana u Grožnjanu.

Provedba tog probira trebala bi smanjiti smrtnost od raka vrata maternice koji je i dalje treći najčešći rak u žena mlađe dobi, nakon raka dojke i štitnjače.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) svake godine više od 300 žena oboli, a nešto više od sto ih umre od te vrste karcinoma, koju se može spriječiti otkrivanjem u ranoj fazi te pravodobnim cijepljenjem protiv glavnog uzročnika – humanog papiloma virusa (HPV).

Cilj je da se barem 90 posto djevojčica mlađih od 15 godina cijepi protiv HPV-a. Dosad su na cijepljenje pozivani učenici završenih razreda osnovne škole no stručnjaci sada preporučuju cijepljenje djevojčica i dječaka, koje je besplatno i dobrovoljno, već od petog razreda osnovne škole, uz pristanak roditelja.

Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je prošle godine 45,2 posto djevojaka i 29,2 posto mladića do 15. godine primilo barem jednu dozu HPV cjepiva, odnosno započelo je s cijepljenjem.

Cijepljene protiv HPV-a trebalo bi biti obavezno

Na panelu posvećenom preventivnim pregledima i boljim ishodima liječenja raka u Hrvatskoj, Venus je izrazio žaljenje što cijepljenje protiv HPV-a nije uvedeno u kalendar obaveznog cijepljenja.

“Nadam se da će razum prevladati, bez obzira na određene otpore i tvrdnje da širimo promiskuitet. Samo ističemo da imamo kvalitetan, a neiskorišten, alat protiv karcinoma, kao i da zastupamo odgovorno spolno ponašanje”, poručio je Venus.

Projekt ranog otkrivanja raka vrata maternice iduće godine širi se na cijelu Hrvatsku, a pokreće se i program ranog otkrivanja melanoma, uz postojeće probire na rak dojke, debelog crijeva i pluća. Ti programi trebali bi preokrenuti sadašnje nepovoljne ishode liječenja malignih bolesti.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je da Hrvatska još nema ni informacijski sustav koji bi podržao praćenje ishoda liječenja.

“Imamo visoku stopu smrtnosti od raka u odnosu na prosjek EU, od nas je gora jedino Mađarska. Najsmrtonosniji su rak pluća, slijedi debelo crijevo, pa prostata, a dobri smo jedino u liječenju dječje leukemije”, rekao je Capak te naveo rizične čimbenike poput pušenja, prekomjerne tjelesne težine i onečišćenja zraka.

Svaki ciklus programa za rak debelog crijeva otkrije oko 400 karcinoma

Kao najuspješniji preventivni program izdvojio je rano otkrivanje raka dojke u kojemu je već završen sedmi ciklus pozivanja žena na mamografiju.

“Između 70 i 80 posto žena redovito, kroz nacionalni program ili druge načine, obavi mamografiju. Kroz prvih pet ciklusa otkrili smo 6959 novih karcinoma, u najvećem broju u lokaliziranom stanju”, rekao je Capak.

Otkrivanje raka dojke u lokaliziranom stadiju znači vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 97 posto, no ako ga se otkrije u metastatskom obliku preživljenje je svega 16 posto.

Ponovljeno je i da preventivni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva nema dobar odaziv, pa se radi na uvođenju novog testa koji će olakšati prikupljanje uzoraka za otkrivanje okultnog krvarenja u stolici.

Koordinator Nacionalnog programa za prevenciju karcinoma debelog crijeva Neven Ljubičić istaknuo je da je, unatoč relativno slabom odazivu od svega 33 posto, u svakom dvogodišnjem ciklusu do sada otkriveno oko 400 karcinoma debelog crijeva. Time je, naglasio je, po ciklusu ušteđeno sedam milijuna eura koji bi inače bili potrošeni na dijagnostiku i liječenje.

Pozvao je da se dio tog novca vrati u preventivni program kako bi se ponudio praktičniji test koji bi jamčio bolji odaziv ciljane populacije između 50 i 74 godine.

Naglašeno je i da je treći, ujedno i najmlađi nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća, jedinstven u Europi.

Onkološku mrežu treba donijeti struka, a ne politika

Pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja na Jordanovcu Marko Jakopović iznio je podatak da je u protekle dvije i pol godine inicijalnim CT-om pregledano oko 13.000 osoba i otkriveno 200-injak karcinoma.

“Pola njih je operirano i trebali bi biti izliječeni, a druga polovina je nažalost otkrivena tek u uznapredovaloj fazi”, rekao je Jakopović.

Istaknuo je da druge zemlje EU sada uče od Hrvatske kako postaviti taj nacionalni program, u kojemu obiteljski liječnici pozivaju svoje pacijente, pušače ili bivše pušače, iznad 50 godine života na CT pregled pluća, a odaziv je iznimno visok i iznosi preko 80 posto.

Jakopović je upozorio i na nedovoljno praćenje koncentracije radioaktivnog plina radona koji se nalazi u tlu, cijevima i dijelu zgrada, a kojega se povezuje s rakom pluća kod nepušača.

Sudionici panela ponovno su istaknuli da Hrvatskoj nedostaje mreža onkoloških ustanova koje liječe određene oblike raka, izdvojen je i izostanak hodograma za pacijente i duge liste čekanja, kao produkt neuređenosti sustava.

U kontekstu rasprave o uspostavi onkološke mreže, Ljubičić je iluzornim ocijenio očekivanje da će politika riješiti to pitanje jer im je, kaže, osnovni cilj pobjeda na izborima svake četiri godine.

“Prijedlog onkološke mreže i određivanje centara izvrsnosti treba donijeti struka i strukovna udruženja. Ako to ne uspostavimo, nećemo imati standardizaciju ni praćenje ishoda liječenja, a pacijenti će nam dalje lutati”, poručio je Ljubičić.