Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić, koji je u odlasku, rekao je u srijedu kako protekle četiri godine na čelu tog resora nisu bile jednostavne, ali su postignuti brojni rezultati i reforme te je došlo vrijeme da netko drugi nastavi voditi resor s više energije.

“Prethodne četiri godine nisu bile nimalo jednostavne, već izazovne, pune ciljeva, reformi u svim segmentima ovog Ministarstva – od tržišta rada, obitelji, socijalne politike, ali isto tako i mirovinskog sustava”, rekao je Piletić nakon sjednice Vlade.

Upitan je li doista iscrpljen kako kaže premijer, odgovorio je kako je nakon svega što je napravio i izazova koji predstoje, dao maksimalno da za buduće nadogradnje svih prava treba netko tko ima puno više svježine i energije da to nastavi.

“Ovo je iznimno osjetljivo pitanje koje svakodnevno pogađa ljude, pojedince, naše susjede i mislim da je, s obzirom na sve što smo napravili, došao trenutak da to netko nastavi s više energije i koncentracije. Dužan sam i svojoj obitelji, koja ne živi ovdje u Zagrebu, nakon četiri godine svih zajedničkih postignuća u suradnji s ostalim članovima Vlade, ipak malo stati na loptu”, istaknuo je Piletić.

Upitan je li smijenjen ili je sam htio otići s funkcije ministra, Piletić je kazao kako je ta odluka rezultat zajedničkog dogovora s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Ja sam upoznao predsjednika Vlade sa svojom situacijom, zamolio, on je to razumio i u zajedničkom dogovoru smo predložili da moj mandat kao ministra završi, a da onda netko s početničkim elanom nastavi unaprjeđivati ovaj sustav”, rekao je.

Vjeruje, dodao je, da će budući ministar Alen Ružić ovaj posao nastaviti raditi “iznimno odgovorno”, a za bilo kakvu pomoć, istaknuo je, stoji mu na raspolaganju.

“Kao što je moj prethodnik (Josip) Aladrović bio podrška meni u prvim mjesecima. Sve ono što znam, što mislim da se možda i moglo učiniti bolje, to će ministar Ružić dobiti i u pisanom obliku. Vjerujem da će mu i tim u Ministarstvu biti na raspolaganju, a ukoliko odluči nešto mijenjati, ima potpuno puno pravo na to. Ja želim da nađe svoj put.”

Dodao je kako je Ružić posvetio cijeli svoj život onima u potrebi i bolesnima te da će tu socijalnu empatiju, iskustvo, profesionalnost i znanje pokazati i u Vladi.

Rezultati tijekom četiri godine

Podsjetio je da su u protekle četiri godine mandata reformirali radno zakonodavstvo, osnažili institucije u suzbijanju neprijavljenog rada, uložili značajne iznose putem mjera politike zapošljavanja i samozapošljavanja, što je rezultiralo nikad većim brojem zaposlenih i nikad manjim brojem nezaposlenih.

Nekoliko su se puta mijenjali i mirovinski zakoni, uključujući i Zakon o mirovinskom osiguranju i kapitalizirani sustav štednje, uvodili su niz novih prava te je danas sveukupna prosječna mirovina iznad 700 eura, a onda za 40 godina radnog staža iznad 1000 eura.

Što se tiče sustava socijalne politike, naveo je Piletić, također su se povećavale razne naknade te su isporučili ono što su desetljećima očekivale osobe s invaliditetom okupljene u Zajednicu saveza osoba s invaliditetom – Zakon osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku.

“Ono što smo komunicirali na početku, gledajući zapravo europske prakse, da usluga osobnog asistenta podrazumijeva da bi punoljetnost bila jedan od kriterija zbog odabira osobnog asistenta koje mora biti osobno pravo svakog korisnika. Ustavni sud je rekao da ima drugačije mišljenje i da osobna asistencija može biti i za mlađe od 18 godina”, pojasnio je, dodavši kako se priprema novi pravilnik.

Što se tiče inkluzivnog dodatka, ponovio je kako su se njime omogućile veće naknade nego ranije i danas ga koristi više od 202.000 osoba, u odnosu na 147.000 osoba koje su koristile neko od ranijih prava.

Komentirajući rasprave u javnosti jesu li to mogli brže ili učinkovitije, Piletić je naglasio kako su sustav socijalne skrbi i sustav vještačenja u posljednje dvije godine napravili velike iskorake, s boljom organizacijom, više zaposlenih i bržom obradom zahtjeva.

Istaknuo je kako je 2025. samo za inkluzivni dodatak izdvojeno oko milijardu eura, dok su sva ranija prava zajedno 2022. iznosila oko 250 milijuna, poručivši kako nikome cilj nije bio štedjeti, nego odgovoriti na potrebe građana.

Ne želim biti general poslije bitke

Na pitanje je li mu žao što je Ministarstvo uložilo žalbu na nepravomoćnu presudu Upravnog suda u Zagrebu kojom je odlučeno da se postupak utvrđivanja prava na inkluzivni dodatak nastavlja bez obzira na smrt podnositelja zahtjeva, ministar na odlasku je poručio novinarima da ne traže od njega da “budem general poslije bitke”.

“Samostalni sektor ima na stotine tisuće problema, oni su ovlašteni da zastupaju Ministarstvo u postupcima drugostupanjskih žalbi, to je dio jedne pravne procedure obzirom da je riječ o nepravomoćnoj presudi. Kako smo poštivali sve ranije odluke sudova, kao i odluku Ustavnog suda, tako ćemo poštovati i odluku Upravnog suda”, ustvrdio je.

Piletić je naglasio kako se radi osjetljivoj tematici, o novom pravu oko kojeg do sada nije postojala sudska praksa te da treba uvažiti i stav javnosti pa vidjeti koje su mogućnosti kod izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku.

Na pitanje novinara kakva je poruka poslana ljudima koji su čekali mjesecima na rješenje pa i preminuli ne dočekavši ga, a što je Upravni sud ocijenjeno diskriminacijom, Piletić je naglasio kako “nikad veći broj osoba s invaliditetom, koje se oboljele od kroničnih i malignih bolesti nisu imale veći, viši i obuhvatniji sustav podrške”.

Dodao je kako je SDP-ova vlade obećavala uvođenje inkluzivnog dodatka, pa od toga “pod okriljem noći” odustala.

“Tadašnja SDP-ova vlada je 2011. rekla da će u roku tri godine pripremiti Zakon o inkluzivnom dodatku, 2012. je bilo definirano da će u roku od godine dana ugledati svjetlo dana, a onda pod okriljem noći s izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi 2014. nitko više inkluzivni dodatak nije spomenuo.”

“To je poruka svima onima koji su ovih dana u Saboru glavni zagovornici prava svih koji su trebali ili misle da su trebali dobiti inkluzivni dodatak. SDP-ova socijalna osjetljivost se pokazala na osobama s invaliditetom, nije ih bilo briga tko je umro, a da nije ostvario pravo, niti ih je bilo briga koja sve prava i vrste naknadna imaju osobe s invaliditetom”, istaknuo je, dodavši kako se “danas žele prikazati kao glavni zagovornici prava onih čiji se glasovi možda ne čuju glasno u javnosti”.

“Ta njihova lažna empatija je već nekoliko puta ocijenjena na svim vrstama izbora. Obveza HDZ-ove vlade bila je isporučiti ove zakone, a kao i svaki zakon koji se mijenja kroz godine, tako će se sasvim sigurno mijenjati i zakoni o inkluzivnom dodatku, osobnoj asistenciji i socijalnoj skrbi”, rekao je Piletić.