Dražen Tetec iz Hlebina veliki je zaljubljenik u prirodu. Ljubav prema prirodi može se vidjeti u njegovim slikama, jer je Dražen naivni slikar, ali i u njegovoj drugoj ljubavi, a to su pčele.

Istaknuo je kako od malih nogu jako voli prirodu te sve što je s njom povezano. Samim pčelarstvom, Dražen se počeo baviti prije 7 godina, kada je nabavio svoje prve košnice.

– I prije sam pokušavao, ali to je sve bilo na rekreativnoj bazi. Nisam znao kako se točno treba brinuti o pčelama. Ujak je imao pčele te sam njemu ponekad pomagao i s njime se brinuo o pčelama. No, to je sve bilo jedan entuzijazam bez ikakvog formalnog znanja o pčelama – istaknuo je Dražen.

Trenutno ističe kako ima 130 proizvodnih zajednica, odnosno košnica te 30 pomoćnih, sve zajedno to iznosi 160 košnica.

– Krenuo sam s tri košnice, koje su nakon godinu dana izrasle na sedam i tako sam rastao do sadašnjeg broja košnica. Proizvodim tri vrste meda, proljetni odnosno cvjetni med, bagremov med te livadni med koji dolazi krajem srpnja – istaknuo je Dražen.

Količina proizvedenog meda prije svega ovisi od godine do godine pa tako jedna košnica može proizvesti više od 50 kilograma meda.

– Dobra godina bila je 2018 godina te je prinos bio otprilike 50-ak kilograma, dok je prošle godine taj broj pao na 20-ak kilograma po košnici. Što se tiče ove godine još ćemo vidjeti kakva će ona biti. Zasad je prosjek izvrcanog cvjetnog meda oko 18 kilograma, koliko još bude do kraja godine to ćemo još vidjeti – istaknuo je Dražen.

Dodao je kako je bagrem kasnio s cvatnjom te je ona počela gotovo 10 dana kasnije od uobičajenog. Osim toga nije sva bagrem procvjetao istovremeno te će to utjecati na prinose meda.

– Dosta je loše i vrijeme koje ne pogoduje pčelama. Najbolje je kada je oko 70 posto vlage u zraku te kada su noći tople jer tada pčela može krenuti rano krenuti nositi med – istaknuo je.

Dio košnica ima stacionirani, dok jedan dio ima na prikolici. Dodao je kako ne seli košnice te kako su sve košnice u Podravini, odnosno stacionirana košnica je u Hlebinama, dok je prikolica na poljima u obližnjoj Komatnici.

Osim vremenskih uvjeta, na pčele i samu proizvodnju meda utječe i sam čovjek.

– Ima nekih neodgovornih pojedinaca koji svakako špricaju pesticidima i herbicidima. Svaki otrov je štetan, kako za ljude tako i još više za pčele. Jedan od većih problema je špricanje repice gdje pojedinci špricaju u podne ili kada je već repica u cvatu i tu dosta pčela strada. Osim toga veliki je problem i kolegama u Bilogori koji imaju pčele u blizini vinograda koje se puno intenzivnije špricaju te pčele dosta umiru – naglasio je Dražen.

Što se tiče samih pčelara, Dražen je istaknuo kako je puno ljudi krenulo s uzgojom pčela u namjeri da brzo zarade.

– Davale su se potpore za pčelare kojima se davala za tehničku pomoć pa su puno ljudi zloupotrebljavalo i kupovalo kosilice, flakserice i slični alat. Najčešće takvi ljudi kada vide da u pčelarstvu nema velike zarade te kad dođe lošija godina najčešće te pčele jednostavno ostave. Te pčele ponekad postanu izvor zaraze – kazao je.

Osim svega toga, ističe kako pčelare muči i jaki uvozni lobi koji uvozi med iz Ukraine, Kine, Argentine, a koji je u najmanju ruku upitne kvalitete.

– Jedan manji dio meda prodajem na kućnom pragu, 90 posto meda prodam na veliko. Sam plasman i cijena meda u ovih sedam godina od kad se bavim medom nije se previše mijenjala. Prvenstveno za baviti ovim poslom potrebna je ljubav – istaknuo je Dražen.

Dodao je kako se i u budućnosti planira baviti pčelarstvom, no nešto slabijim manjim intenzitetom.

– Optimalni broj bio bi oko 100 košnica. Godine idu i sve je teže raditi tako da bi oko 100 košnica bio optimalan broj. Trenutno samo proizvodim meda, a u budućnosti možda se okrenem i proizvodnji matične mliječi – zaključio je Dražen.