U sklopu 73. Boris Hanžeković memorijala je u hotelu Hilton Garden Inn održana prva BHM atletska konferencija koja je u Zagrebu okupila vrhunske atletske stručnjake i poznata imena iz svijeta atletike, a državni tajnik sporta Josip Pavić je istaknuo da su izdvajanja za sport u Hrvatskoj u zadnje tri godine povećana tri puta.
Državni tajnik Josip Pavić naglasio je znatno povećanje ulaganja u sport zadnjih godina u Hrvatskoj.
“U zadnje tri godine izdvajanja za sport u Hrvatskoj su se povećala tri puta. Znamo da to treba biti još i više, no prepoznali smo važnost sporta kao ulaganje u zdravije društvo. Što se tiče organiziranja sportskih priredbi i veze turizma i sporta, Poreč se je profilirao upravo kao grad sportskog turizma i koristi sve benefite tog turizma”, kazao je Pavić.
Na prvom panelu pod nazivom „Prednosti organizacije velikih sportskih događaja“ sudjelovali su državi tajnik u Ministarstvu turizma i sporta RH Josip Pavić, Jose Luis De Carlos iz Europske atletske federacije, project manager Boris Hanžeković memorijala Natko Bošnjak, glavni tajnik Atletskog saveza Srbije i predsjednik Organizacijskog odbora prošlogodišnjeg Svjetskog dvoranskog prvenstva u Beogradu Slobodan Branković i profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Globan.
“Nekad smo imali jednodnevni miting s jednodnevnom pozornošću javnosti i dva sata televizijskog prijenosa, sada smo u središtu pozornosti tri dana, sa šest sati TV-prijenosa i stotinama tekstova u novinama i na portalima. Privukli smo i više djece u atletiku. Organizacija takve priredbe je, dakako, vrlo zahtjevna u svim segmentima, pa mi danas imamo taj problem da nam je jako teško u Zagrebu smjestiti 240 sudionika mitinga i sve ostale koji dođu u grad jer su nam hotelski kapaciteti vrlo ograničeni”, rekao je Natko Bošnjak.
O benefitima organiziranja velikih sportskih priredbi govorio je i gost iz Srbije Slobodan Branković koji je naglasio i njihov izravni utjecaj na sportske rezultate.
“Kad smo se prvi put kandidirali za europsko dvoransko prvenstvo nismo ni imali dvoranu. Naše atletičarke i atletičari, poput primjerice Ivane Španović, išli su zbog toga stalno na zimske pripreme u inozemstvo. Onda smo shvatili da je upravo organizacija velikih priredbi naša šansa da se osigura sportska infrastruktura, ali i masovnost našeg sporta. Mi od 1990. godine u Splitu, pa sve do 2012. nismo osvojili ni jednu medalju na europskim prvenstvima, a prošle godine smo ih u Münchenu osvojili četiri”, rekao je Branković.
“Danas imamo atletsku dvoranu i 20 atletskih staza i grade se i dalje. Nakon što je Ivana Vuleta, ona Ivana Španović s početka priče, na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti osvojila zlato u skoku u dalj, gradimo i nacionalni atletski stadion na kojem očekujemo organizirati Europsko prvenstvo 2028. godine”, dodao je Branković.Drugi panel pod nazivom „World ranking sustav“ predstavo je novi sustav kvalifikacija za velika atletska natjecanja. Sudionici panela bili su Carlo de Angeli iz Svjetske atletske federacije, menadžer Boris Hanžeković memorijala i brojnih vrhunskih atletičara Alfons Juck, skakač u dalj i suosnivač Jumpers World Agencije Andreas Trajkovski te Tevž Korent, trener europske dvoranske doprvakinje na 800 metara Anite Horvat i drugih slovenskih atletičara.
“Puno je pozitivnoga, ali i puno negativnoga kod tog WA rankinga. Moguće je sada uspoređivati različite discipline i reći tko je najbolji atletičar neke zemlje ili svijeta, a poraslo je i zanimanje kvalitetnih atletičara za dolazak na mitinge. Problema, međutim, imaju atletičari koji ne spadaju u sam svjetski vrh i koji su negdje na rubu kvalifikacija, a teško mogu dobiti poziv za najbolje mitinge koji nose najviše bodova za ranking”, objasnio je žAlfons Juck.
Podijeljeno mišljenje o sustavu ima i Tevž Korent.
“Dobro je što se nacionalna prvenstva jednako boduju pa su tu u istoj kategoriji SAD i Slovenija. No, atletičari koji nastupaju samo na manjim mitinzima moraju biti u formi tijekom cijele godine da bi bili konkurentni, a to nama trenerima stvara velike probleme. Naravno da nemam taj problem s Anitom Horvat, no što s onima koji nisu europski i svjetski vrh?“, pita se Korent.
Carlo de Angeli je svjestan da svi atletičari žele doći upravo na najjače mitinge koji donose najviše bodova.
“Imamo u sustavu između šest i sedam tisuća atletskih natjecanja na svijetu. Sezona se dramatično produžila i to je atletičarima naporno, ali imaju zato i jako puno natjecanja na kojima mogu skupljati bodove za WA ranking”, kaže De Angeli.