Svi mongolski katolici, njih 1450, mogli bi deset puta stati u baziliku svetog Petra i ima ih manje nego vjernika u nekim seoskim župama.

Zašto onda papa Franjo (86), kojem k tome trebaju invalidska kolica, putuje 8.300 kilometara da ih vidi.

Zato, da parafraziramo odgovor britanskog penjača Georgea Malloryja iz 1920-ih o tome zašto se želi popeti na Mt. Everest, jer ih ondje ima.

“Ne mogu to opisati”, rekao je Arvanai Hashdorj (19), student koji je u nedjelju prisustvovao misi u katedrali svetih Petra i Pavla u mongolskoj prijestolnici Ulaan Baatoru. “Vrlo sam zahvalan”.

Hashdorj je Reutersu rekao da se nedavno vratio sa skupa Katoličke Crkve povodom Svjetskog dana mladih u Lisabonu, gdje su mu mladi iz zemalja s milijunima katolika kazali da Papa još nije posjetio njihove zemlje.

Posjećivanje mjesta gdje su katolici manjina dio je Franjine politike skretanja pozornosti na ljude i probleme na, kako ih je nazvao, periferiji.

Većinu prijestolnica zapadne Europe još uvijek nije obišao.

Franjo, koji će prisustvovati međureligijskom bogoslužju u Mongoliji, rekao je u svom tjednom obraćanju u nedjelju da će posjetiti “Crkvu koja je malobrojna, ali živa u vjeri”.

Prošle godine Franjo je imenovao nadbiskupa Giorgia Marenga, Talijana, prvim kardinalom sa sjedištem u Mongoliji.

“Ovo pokazuje kako je za njega (papu) svaki vjernik važan”, rekao je Marengo, koji je misionar u Mongoliji više od 20 godina.

Mongolija ima devet župa, u usporedbi s više od 25 tisuća u Italiji. Najmanja, stotinama kilometara udaljena od glavnog grada, ima tek četrdesetak članova.

Ipak, posjet će pokazati koliko se napredovali otkako su mještani gledali “te smiješne strance kako se mole”, rekao je Marengo.

Franjo je u nedjelju rekao da se osjeća počašćenim posjetiti “plemeniti i mudri narod” s “velikom vjerskom tradicijom”.

Oko 60% Mongola navodi da je religiozno. Među njima, 87, posto su budisti, 5,4 posto muslimani, 4,2 posto su sljedbenici šamanizma, 2,2 posto kršćani.

Postoje samo dva izvorna mongolska katolička svećenika.

Zemlja s oko 3,3 milijuna ljudi strateški je značajna za Rimokatoličku Crkvu zbog blizine Kini, gdje Vatikan pokušava poboljšati položaj katolika usred narušenih odnosa s komunističkom vladom.