Ozelenjavanje mobilnosti i svih vrsta prometa uz digitalnu transformaciju te smanjenje zagađenja važno je u EU-u i Hrvatskoj i traži velika ulaganja, koja Hrvatska osigurava iz EU-ovih fondova, proračuna, ali i zajmova EIB-a, rečeno u četvrtak na konferenciji o toj temi.
Konferencija “Povezana Hrvatska: Ozelenjavanje mobilnosti” u četvrtak je u organizaciji EIB-a (Europske investicijske banke) i Jutarnjeg lista okupila predstavnike vlade, cestarskih i željezničarskih tvrtki te raznih financijskih i drugih institucija, kojima su se uvodno obratili i ministri financija Marko Primorac te mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik vlade Oleg Butković.
Promet se mora održivo preobraziti
“Promet se mora preobraziti ka održivosti, a pametna rješenja traže i velika ulaganja. Promet je krvotok za sve aktivnosti, ali su i izazovi veliki, kako smanjiti ugljični otisak, zagađenja okoliša i zraka, buku i drugo što sada prati promet te je i zato važno ozelenjavanje ili primjena zelenih i održivih načela u razvoju prometa. To je i ključ regionalne konkurentnosti Hrvatske”, poručio je Primorac.
Cilj je, dodao je, razviti modernu prometnu mrežu za što je u prvoj fazi predviđeno prema NPOO-u oko 729 milijuna eura, a u drugoj još oko 180 milijuna, ali to javno financiranje neće biti dovoljno te je i zato važan EIB i njegovi zajmovi da privuče i privatni sektor.
Najveća ulaganja i prioritet u prometu – željeznica
I ministar Butković naglasio je važnost ulaganja u ozelenjavanje mobilnosti i svih vrsta prometa, navodeći da se trenutna ulaganja u prometu kreću oko 3,5 milijarde eura, s ciljem održivosti, tehnoloških inovacija, zelene i digitalne tranzicije prometa, naglasivši da će se jačati i javni prijevoz, tramvaji, ali i biciklističke staze, no najviše ulaganja u idućem razdoblju ide u željeznicu.
“Zbog obnove regionalnih i lokalnih pruga za koje se mogu povući sredstva iz EU fondova, s EIB-om smo i u suradnji s Ministarstvo financija dogovorili novi kredit od 900 milijuna eura koji se priprema i u prosincu bi ga trebali potpisati sa HŽ Infrastrukturom te da realizacija počne u 2024.”, najavio je Butković, dodajući kako se planiraju nabaviti novi vlakovi i drugo te da tih 900 milijuna eura neće biti dovoljno za sve i trebat će u idućih desetak godina još sredstava.
Osim željeznice, radi se i na projektima cestovne infrastrukture, poput procesa uvođenja elektroničke naplate cestarine koji je u tijeku i provodi ga HAC, Hrvatske ceste (HC) rade na državnim cestama, a velika su ulaganja i u cestovnim obilaznicama, morskim lukama, posebno u Rijeci, ali i na riječnim lukama, povećanju broja električnih punionica za automobile, kazao je Butković.
Ugovori HAC-a, Grada Zagreba i ZET-a s EIB-om
Upravo oko procesa uvođenja elektroničke naplate cestarine i ozelenjavanja autocesta HAC i EIB su u četvrtak nakon konferencije potpisali dva ugovora za tehničku i savjetodavnu pomoć u tom, kako je kazao predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan, velikom projektu ‘teškom’ 100 milijuna eura, kojim će se u iduće dvije godine pokriti 1.300 kilometara autoceste.
“EIB i HAC dugogodišnji su partneri u razvojnim projektima i ovo je nastavak suradnje kroz tehničku pomoć u području implementacije novog sustava naplate cestarine te razvojne strategije za povećanje energetske učinkovitosti i održivog poslovanja. Cilj nam je i poboljšati primjerice postavljanje kvalitetnijih zaštitnih žičanih ograda, gospodarenje otpadom na objektima i odmorištima, razvoj solarnih fotonaponskih elektrana te infrastrukture za punjenje električnih vozila i stanica za punjenje vodikom”, poručio je Huzjan.
Ugovor s EIB-om za tehničku pomoć u procesu dekarbonizacije prometa u Zagrebu potpisao je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević za Grad Zagreb i ZET, u sklopu čega će se u idućih godinu dana uz ostalo provesti i analiza sustava javnog prijevoza u Zagrebu.
EK i EIB na istom putu
Na konferenciji su se obratili i voditeljica predstavništva Europske komisije (EK) u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović, ističući da se za poboljšanje prometa u EU godišnje izdvaja oko 112 milijardi eura godišnje, što je oko četvrtine svih javnih ulaganja u EU, no sada treba više raditi na smanjenju ugljičnog otiska prometa koji je i dalje ako visok i iz njega se emitira i četvrtina svih stakleničkih plinova u svijetu.
Smanjenje toga i izgradnja moderne, zelenije i sigurnije prometne mreže svih vrsta prometa dio je i Zelenog plana EU, za što je u aktualnom financijskom razdoblju osigurano oko 400 milijarde eura, iznijela je Čović Vidović.
Na sličnom je putu i EIB, koja, po riječima njezine potpredsjednice Terese Czerwińske, kao klimatska banka sve više pomaže projekte zelene i digitalne tranzicije, pa i u prometu, jer taj sektor dosta pridonosi zagađivanju, pa je i promet najveći sektor u EIB-ovim zajmovima sa izdanih oko 11 milijardi eura ili 18 posto od svih kredita.
“Za klimatske i zelene projekte u prometu je u 2022. bilo čak 80 posto od svih kredita, a sve ih je više i u Hrvatskoj, i tu je EIB već prisutan, od Pelješkog mosta, s kreditima za općinske infrastrukture, željeznicu i druge vaćne za razvoj zelenog i održivog prometa”, zaključila je Czerwińska.