Velik dio Zagreba preplavile su smeđe kante. Po nekim kvartovima ima ih gdje god se okrenete, no s njihovom brojnošću nije proporcionalan sadržaj u njima. Naime, većina kanti, u koje bi se trebao odlagati biootpad su – prazne, a i ono što se skupi u Zagrebu se nema gdje odlagati, pa se sve odvozi u drugi grad. Križevce.
Pa i radnici Čistoće koji ih jednom na tjedan prazne, nemaju baš puno što ni istresati. Ipak, iz 45.000 spremnika ove su godine ispraznili 1100 tona ljuski od jajeta, ostataka voća i povrća, lišća i granja, no nedovoljno.
– Što se tiče zajednice korisnika, situacija je malo lošija, što je možda i razumljivo u početku. Malo bolja situacija je kod obiteljskih kuća jer naši sugrađani koji imaju okućnice, vrtove, već su se susreli s biootpadom – rekao je pomoćnik voditelja podružnice Čistoća Slavko Ivanda.
Gotovo sav taj biootpad odlazi u bioplinsko postrojenje u Križevce.
– Ono što naša podružnica Zrinjevac ima u svojim kapacitetima je nedovoljno da bi zaprimili tolike količine – kaže Ivanda. Pa moraju plaćati 1470 kuna po toni. Što znači da je ove godine nedostatak kompostane, Zagreb platio 1,6 milijuna kuna. Tu se odvaja oko 30 posto ukupnog otpada, u cijeloj Hrvatskoj oko 25, a trebali bi 50 posto. Ima i gradova u kojima za smeđu kantu nisu nikada ni čuli.
– Nije bit odvojeno skupljanje nego je bit da se otpad odvojeno skupi kako bi se mogla dobit kvalitetna sirovina. Ljudi će se na to morati priviknuti, sad je ostao jedini problem postavljanja infrastrukturnih građevina koje će obrađivati taj otpad – kaže Danko Fundurulja iz Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom.
prigorski.hr