Prošlo je nešto više od godine dana novog mandata gradonačelnika Križevaca Marija Rajna i njegovog zamjenika Danijela Šaška. To je bio i povod za razgovor sa zamjenikom Danijelom Šaškom koji nam je odgovorio na sva aktualna pitanja.
Nedavno ste predstavili novi brending grada. Neki građani su ostali zbunjeni i smatraju da Križevci imaju svoj identitet koji nose već 770 godina. Koja je svrha novog brendinga?
Prosperitet svakog grada ovisi o broju stanovnika. Obzirom da Hrvatska u cijelosti brojčano pada moramo se boriti za postojeće stanovnike, ali i za potencijalne nove koje možete privući u grad. Kao i kad prodajete neki proizvod ključno je da što više ljudi zna za njega, slično je i s gradom. Ne možete očekivati nove stanovnike, ako oni ne znaju da postojimo.
Iako Križevčani imaju dojam da cijela Hrvatska zna za nas i nešto o nama, to u stvarnosti, nažalost, nije tako. Napravili smo istraživanja u okolnim gradovima i pokazatelji nisu dobri. Ne postoji nešto općeprihvaćeno po čemu nas prepoznaju. Iako većina možda to ne želi čuti, činjenice su takve. Obzirom da želimo Grad pokrenuti u smjeru zelenog i održivog i po tome polako postajemo prepoznatljivi u cijeloj Hrvatskoj, pa i šire, bilo je logično da ga tako i brendiramo. I drugi gradovi to rade, neki u turističkom smislu, neki u poduzetničkom itd., konkurencija je velika. Ovo nikako ne znači da smo promijenili službeni grb Grada niti da se odričemo njegove povijesti već samo da pratimo trendove i prilagođavamo se današnjim vremenima.
Cijeli taj proces radila je jedna od najpoznatijih agencija u Hrvatskoj i da, to nije jeftino, no vjerujemo da će se dugoročno isplatiti povećanom prepoznatljivošću Grada i potencijalnim doseljavanjem novih obitelji. Da bismo ljudima mogli prenijeti sve što je nama u Križevcima važno, poput bogate povijesti, Spravišča, Štatuta i sv. Marka Križevčanina, moramo ljude motivirati da uopće dođu u Križevce, a po mogućnosti u njima ostanu i živjeti.
Planirate novu osnovnu školu, no oporba nije zadovoljna predloženom lokacijom ni cijenom iste. Smatraju da se u gradu mogla osigurati bolja lokacija za manje novaca. Možete li obrazložiti vaše odluke?
Smatramo da je nastava u jednoj smjeni današnji standard koji moramo usvojiti. Obzirom da su nam postojeće škole već dosta stare logično je razmišljati u smjeru izgradnje novog objekta čime bi se rasteretili stari. Još ove godine se očekuju natječaji i bilo bi neodgovorno od nas ne aplicirati na isti. Za novu školu, prema današnjim standardima, potrebno je veliko zemljište kakvo Grad nema u posjedu. Idealna lokacija bila bi u naselju „Posrednji put“ između ulice Stjepana Radića i Franje Tuđmana, no već na prvom sastanku s privatnim vlasnicima vidjeli smo da će to biti nemoguće otkupiti u razumnom roku i po razumnoj cijeni.
Iduća lokacija je odmah u nastavku bivše vojarne, no to je pak država dala crkvi za buduće svetište ako se isto ikada realizira. Ostala je lokacija bivšeg Centra za reprodukciju u Potočkoj ulici. Tamo je već postojeća dvorana koja se može iskoristiti pa je preostali dio zemljišta dovoljno velik za izgradnju nove škole. Zemljište je prije par godina na dražbi otkupila privatna tvrtka. U to vrijeme Grad nije ni imao saznanja za nove natječaje za izgradnju škola, a niti sredstava u proračunu da se natječe na dražbi. Sada smo sklopili ugovor s novim vlasnikom o najmu do raspisivanja i završetka natječaja. Ukoliko dobijemo sredstva, Grad će otkupiti zemljište po i dalje povoljnoj cijeni, daleko ispod procjene i daleko ispod cijene koju su nas tražili privatni vlasnici. Tako da Grad sigurno neće biti oštećen, oštećena bi bila djeca i njihovi roditelji kada Grad ne bi iskoristio priliku koja se pruža.
Spavaonice u bivšoj vojarni godinama stoje prazne, planiraju li se dovesti u funkciju?
Spavaonice je imao u najmu privatni poduzetnik sa svojim planovima. Obzirom da se godinama ništa nije događalo Grad više nije bio spreman produživati ugovor te su spavaonice vraćene Gradu na upravljanje. Sada smo u procesu projektiranja stambene zajednice te ćemo nakon ishođenja svih dozvola ili aplicirati na natječaje, za koje se nadamo da će ih biti u novom financijskom razdoblju, ili tražiti privatne investitore.
Nova sportska dvorana je izgrađena, reakcije oporbenih vijećnika nisu pozitivne. Kakve su reakcije ostalih korisnika i je li se sve skupa moglo izgraditi jeftinije?
Bivša vlast se jako uzbudila oko tog projekta jer ga oni nisu uspjeli svih tih godina odraditi. Postojala je i stara dokumentacija za veću dvoranu koja bi po procjenama građevinara koštala gotovo duplo više nego sadašnja. Bila je veća i imala je neke druge sadržaje. Procijenili smo da nam nije potrebna tako velika dvorana, obzirom da već jedna postoji u gradu. Odlučili smo se za lučnu konstrukciju za manju cijenu i dodali novu kuhinju i blagovaonicu koja je školi bila prijeko potrebna i koja se ionako planirala kao nadogradnja već desetak godina. Uz to je uređeno i kompletno dvorište, parkirališta i vanjski tereni koji su bili u jako lošem stanju.
Djeca sada imaju jedan standard kakav zaslužuju, ali i svi ostali korisnici koji ju sada koriste. Nedavno je križevački sport doživio jedan od najsjajnijih uspjeha u svojoj povijesti ulaskom Rukometnog kluba KTC u elitni razred hrvatskog rukometa. I mlađim uzrastima tog kluba potrebni su termini za treniranje, a ti termini su sada omogućeni novom dvoranom i raspodjelom sportova između obje dvorane. Dvorana će ispunjavati svoju svrhu i služit će križevačkoj djeci. Ako i ima nekih propusta u radovima, dvorana je pod jamstvom i sve će se otkloniti u zakonskom roku. Jasno mi je da oporba mora kritizirati vlast, ali bilo bi kudikamo svrsishodnije za oporbu da kritizira realne probleme, a ne da se bavi konstrukcijama koje štete najviše njima. Vjerujem da i građani to vide. Koliko god to oporbi bilo teško prihvatiti mi nismo tu da pazimo na njihove osjećaje, već da brinemo o građanima i njihovim potrebama.
Kakva je situacija sa spajanjem vodnih usluga? Razmišljali ste o spajanju, a onda na kraju podnijeli ustavnu tužbu protiv spajanja.
Moramo demistificirati spajanje Varkomu i konstrukcije kako je gradonačelnik nešto htio, pa od toga odustao. Od samog početka smatrali smo kako Vodne usluge ne treba spajati s drugim isporučiteljem, no u trenutku kad je bilo očigledno da nas država želi spojiti sa Koprivničkim vodama izrazili smo želju za spajanje s Varkomom. Varkom je veća tvrtka i smatrali smo da je za Grad, ako već moramo, perspektivnije spajanje sa njima nego sa KC vodama. Dakle, da još jednom ponovimo za dežurne katastrofičare, obzirom da se već tada išlo prema tome da država uvjetuje spajanje, tražili smo najbolje za Križevce, ako već do spajanja mora doći. No, ni u jednom trenutku nismo odustajali od toga da budemo samostalni isporučitelji te se i dalje borimo za to.
Oporbeni vijećnici su pak iskoristili trenutak da dobiju svojih 5 minuta slave pa su pokušali cijelu stvar izokrenuti. Svi su jako dobro svjesni mogućnosti lokalne samouprave i samovolje države koju provodi u ovom slučaju. Mi nismo jedini u Hrvatskoj sa ovim problemom, te smo s nekoliko nezadovoljnih gradova i općina podnijeli ustavne tužbe protiv takve odluke države. Ishod te tužbe odlučit će o daljnjem postupku spajanja.
Nakon potresa najavili ste uređenje starih zgrada. Jeste li nešto radili po tom pitanju? Je li istina da niste htjeli sudjelovati u obnovi zgrade suda?
Nakon potresa smo obišli sve nekretnine u vlasništvu grada i procijenili opasnost. Također smo popisali sve potencijalno opasne fasade u privatnom vlasništvu. Točno je da je gradonačelnik najavio izradu planova i projekata kako bi se fasade i zgrade dovele u stanje koje nisu opasne po prolaznike pa makar i Grad morao financijski sudjelovati u tome. Svima je u interesu da su zgrade sigurne, uostalom takve programe sufinanciranja provode brojni gradovi u Hrvatskoj i Europi, barem oni koji su društveno odgovorni.
Da se slučajno dogodi situacija u kojoj bi netko bio ozlijeđen zbog ruševnih zgrada u gradu, uopće ne dvojim da bi oporba tada prvo uprla prstom u gradonačelnika i gradsku vlast. Trenutno se priprema natječaj za sufinanciranje obnove takvih fasada. Istovremeno smo prijavili nekoliko zgrada na natječaje za energetsku obnovu i za obnovu nakon potresa za što još čekamo rezultate.
Zgrada suda je iskorištena kao političko pitanje još u kampanji, dok u stvarnosti mi već nekoliko godina imamo u proračunu stavku od 250 tisuća kuna za sufinanciranje. No ipak, do sada još nismo dobili troškovnik i projekt što bi sud točno financirao s tim novcima. Grad ipak ne može samo prebaciti novce državi bez konkretne dokumentacije. Tako da ta priča da nismo htjeli pomoći je čista laž i kao i sve možemo ju potkrijepiti raznim dopisima i elektroničkom komunikacijom.
Stalno je aktualan projekt geotermalnog izvora. U čemu je zapravo problem i hoće li se Križevci grijati s toplom vodom?
Nedavno smo osigurali financiranje ispitivanja i izrade dokumentacije za geotermalni izvor. Naime, iako su osnovni podaci o dubini, temperaturi i sastavu vode poznati već godinama, nikada nije napravljeno ispitivanje koje bi potvrdilo izdašnost postojeće bušotine tzv. elaborat rezervi. Sada ćemo to konačno utvrditi i ako se brojke pokažu zadovoljavajuće napravit ćemo kompletnu dokumentaciju koja je potrebna da se izvor stavi u funkciju, uključujući i izradu nove bušotine koja bi služila kao utisna. Za to će biti potrebno najmanje dvije godine, a nakon toga ćemo konačno moći koristiti toplu vodu za grijanje. Grijanje će biti omogućeno za javne ustanove poput Visokog gospodarskog učilišta, zgrade gimnazije i svih okolnih objekata. Nastavak na to bit će grijanje novog naselja na području urbanističkog plana „Kosov breg“ koji se trenutno priprema.
Prošlo je više od godinu dana otkako se ne naplaćuje javno parkiralište u Križevcima. Kad će krenuti naplata?
Nakon što smo krajem 2020. godine raspisali natječaj za novog koncesionara nijedan od prijavljenih na kraju nije zadovoljio formalne uvjete te je natječaj poništen. U međuvremenu smo napravili plan održive mobilnosti tzv. SUMP te su se neki prioriteti u pogledu prometa promijenili. Na zadnjem Gradskom vijeću donesena je odluka da to bude Križevački poduzetnički centar. Potrebno je još riješiti neke tehničke detalje i vjerujem da će naplata krenuti početkom listopada.
Oporba vas proziva da nepotrebno zadužujete grad, odnosno da se taj novac mogao povući iz EU sredstava. Za što se točno grad zadužio?
Ljudi koji se bave EU fondovima znaju da ne možete samo zagrabiti u EU kasicu kada, koliko i za što vi hoćete. Zaduženja su prvenstveno za projekte za koje EU natječaja nije bilo, a koje Grad sam ne bi nikad financirao. Najveće zaduženje je preko Križevačkog poduzetničkog centra za novu sportsku dvoranu. Dvorana je bila prijeko potrebna, što je svima građanima koji su imali ili imaju djecu u školi Ljudevita Modeca jako dobro poznato.
Drugo veće zaduženje odnosi se na rekonstrukciju tribina i popratnih prostorija na stadionu. Stadion nije obnavljan 40 godina, koristi ga preko 200 djece i isto toliko rekreativaca, te naravno tisuće navijača. Također smatramo da je bilo ispravno zaduženje, posebice jer su uvjeti za oba kredita iznimno povoljni u pogledu visine kamate.
Treće zaduženje koje će biti realizirano kroz koji tjedan bit će za zamjenu neučinkovite javne rasvjete. Ovaj kredit će se praktički vraćati od same uštede na novoj rasvjeti. Od svih gradova na sjeveru Hrvatske, Križevci su najmanje zadužen grad, a istovremeno pokrivamo i troškove odvodnje i vodovoda u aglomeraciji koje nije moguće financirati iz kredita. Građani se ne moraju bojati za gradske financije, aktualna gradska administracija njihovim novcem raspolaže odgovorno već pet godina, a tako će se ponašati i dalje.