Na izložbi “Figura i ornament”, otvorenoj u četvrtak navečer u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), odabirom skulptura, oltara i oltarnih elemenata iz fundusa tog muzeja te niza crkava i kapela predstavljen je opus Johannesa Komersteinera, majstora koji je uveo barokni stil u kiparstvo sjeverne Hrvatske.

S podnaslovom “Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug”, izložba donosi devedesetak izložaka koji mu se mogu pripisati kao jednom od rijetkih majstora tog doba kojega se imenom i prezimenom može povezati s njegovim djelima.

Podrijetlom iz Sankt Johanna kraj Kitzbühela u sjevernom Tirolu i nakon djelovanja u Ljubljani, Komersteiner se krajem 17. stoljeća pojavljuje u Zagrebu, gdje je 1860-ih izrađivao kipove i oltare za crkvu sv. Katarine i katedralu.

Autorica izložbe i monografije, koja će biti objavljena tijekom trajanja izložbe, je Nela Tarbuk, dugogodišnja voditeljica nekoliko zbirki Muzeja za umjetnost i obrt u mirovini.

Tarbuk je na otvorenju zahvalila svima s kojima je na tom izložbenom projektu surađivala proteklih osam godina, kao i onima koji su je u studioznom radu na toj i srodnim temama pratili tijekom cijele njezine karijere.

Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović ocijenio je kako se Tarbuk prihvatila velikog izazova i prvi put u povijesti Hrvatske pripremila autorsku izložbu jednog baroknog kipara, u ovom slučaju jedne od ključnih figura u hrvatskoj povijesti umjetnosti.

“Izložba ima još jednu važnu dimenziju, onu koja govori o očuvanju naše spomeničke baštine, koja bi se trebala urediti i postati prioritet”, ustvrdio je.

Muzej za umjetnost i obrt na toj je izložbi surađivao s Hrvatskim restauratorskim zavodom, koji je uz restauratorsku radionicu MUO-a i Odsjek za konzerviranje i restauriranje Akademije likovnih umjetnosti te privatne restauratorske radionice, izveo konzervatorsko-restauratorske radove na skulpturama i oltarima.

“Konzervatorski radovi na djelima tog kipara i stolara započeli su u Zavodu još 1968. godine i nastavili se do ove izložbe, koja se zato može gledati i kao povijest restauratorskih pristupa skulpturi i kao pregled suvremene suvremene restauratorske prakse”, rekao je Mario Braun, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Još jedan važan suradnik u nastanku izložbe bila je Zagrebačka nadbiskupa, koja je velikim dijelom omogućila posudbu djela za izložbu iz mnogih župnih crkava.

Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije istaknuo je kako je ta izložba ujedno i poticaj da se se ukaže na baštinu te da se uživa u ljepoti i daru onih koji su znali raditi i svoj posao dobro obavljali, o čemu svjedoče i ugovori o izradi oltara.

Otvorivši izložbu zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin je naglasila kako je trebalo najprije identificirati tragove i segmente rastavljenih i osakaćenih oltara koji su iz katedrale prebačeni u manje crkve, a potom i pratiti Komersteinerov put do ishodišta te ustanoviti granicu djelatnosti njegovih sljedbenika.

“Sve to istražila je Nela Tarbuk, paralelno izučavajući crkveni namještaj 17. stoljeća, što je isto bio pionirski rad”, napomenula je Kusin. “Sada je zaokružila opus kipara koji je otvorio put i prodor baroknog stila u sjevernu Hrvatsku, predstaviviši dosad nepoznati dio prebogate hrvatske baštine”, dodala je.

Komersteinera je u povijesti umjetnosti važan po tome što je unio nove elemente u oblikovanju figure – pod talijanskim utjecajem kroz odjeću su se počela nazirati obrisi tijela, a u oltarnu kompoziciju je uveo sve elemente s baroknim predznakom.

Na ovdašnje je prostore donio tordirani stup kao novi arhitektonski element oltara i dekoraciju s motivom akantusovih listova, čistih i s upletenim anđeoskim figurama, a kipovi se odlikuju stavom karakterističnoga kontraposta i individualnom tipologijom.

Osim što se izložbom predstavlja umjetnički profil umjetnika, prvi put se ističu i djela sljedbenika, koji su nastavili s radom njegove radionice u prvom desetljeću 18. stoljeća.

Zagrebački MUO čuva najveći broj Komersteinerovih djela, no ovom prigodom predstavlja i ona koja se nalaze u fundusima drugih muzeja, Hrvatskog povijesnog muzeja, Muzeja grada Zagreba, Samoborskog muzeja i Zavičajnog muzeja Ozalj, te niza crkava i kapela u kojima su danas smješteni.

Izložba će biti otvorena do 17. travnja, a potom bi trebala biti postavljena u Narodnoj galeriji u Ljubljani.
(Hina)

fah