U sklopu kolegija Socijalni rad u organiziranju zajednice, studenti četvrte godine Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu proveli su procjenu kapaciteta otpornosti zajednice grada Križevaca za vrijeme aktualne Covid-19 krize s posebnim osvrtom na položaj osoba s invaliditetom u zajednici.

Covid-19 kriza, kao što je poznato, donijela je mnoštvo promjena u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca, zajednice, ali i društva u cjelini. Zajednica, u ovom slučaju zajednica grada Križevaca, izložena različitim stresorima, našla se u krizi.

Kako bi prevladala i/ili ublažila krizu, zajednica treba imati razvijene i, sukladno novim okolnostima, razvijati nove kapacitete otpornosti.

Cilj provedene procjene otpornosti zajednice grada Križevaca je bio proučiti kontekst zajednice i krizu u kojoj se zajednica našla, utvrditi kapacitete otpornosti zajednice i predvidjeti ishode krize na zajednicu.

Navedenom procjenom otpornosti zajednice grada Križevaca utvrđeno je da su; narušeno mentalno zdravlje; otežan pristup zdravstvenim ustanovama, pregledima, fizikalnim terapijama i rehabilitacijskim programima; negativne promjene u materijalnom stanju; nemogućnost održavanja društvenih aktivnosti i otežana komunikacija osoba s invaliditetom, područja u kojima zajednica grada Križevaca pokazuje ranjivost s obzirom na položaj osoba s invaliditetom.

Sukladno tim područjima ranjivosti definiran je akcijski plan jačanja otpornosti zajednice za pružanje podrške osobama s invaliditetom na području grada Križevaca. Na temelju gore navednih područja ranjivosti razrađeni su strateški ciljevi koji uključuju specifične ciljeve i njima pridodane aktivnosti.

Posebno je razrađeno područje narušenog mentalnog zdravlja s ciljem unaprijeđenja i očuvanja mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom za vrijeme Covid-19 krize. Bitno je naglasiti teškoće s kojima se susreću osobe s invaliditetom u području mentalnog zdravlja za vrijeme ove krize. Kod osoba s intelektualnim teškoćama, u uvjetima ove krize, smanjenje uobičajnih aktivnosti u kojima sudjeluju, dovodi do povećanja vjerojatnosti pojave visoke razine stresa (Courtenay i Perera, 2020, prema Lakatoš i Matoš Buršić, 2020).

Zbog karantene, ali i drugih epidemioloških mjera, pružatelji usluga su primorani prilagoditi se metodama pružanja podrške koje ne zahtijevaju fizičku prisutnost (EASPD, 2020, prema Lakatoš i Matoš Buršić, 2020), primjerice putem programa on-line podrške, no stručnjaci koji rade s osobama s intelektualnim teškoćama trebaju procijeniti koji pojedinci mogu, a koji ne mogu imati korist od različitih on-line usluga.

Za one koji mogu, pozornost je potrebno usmjeriti prevladavanju tehnološkog jaza zbog nedostatka znanja i iskustva te osiguravanju internetske veze i odgovarajuće opreme, dok se oni koji nemaju te mogućnosti trebaju i dalje orijentirati na izravnu komunikaciju „licem u lice“ (Constantino i sur., prema Lakatoš i Matoš Buršić, 2020).

Što se tiče osoba s motoričkim poremećajima, stručnjaci mogu provoditi grupne i individualne tretmane online i telefonskim putem, primjerice, on-line radionice, savjetovanja i upućivanja, no zbog prirode motoričkih teškoća, pomoć koja im se pruža najčešće uključuje fizički kontakt koji je tijekom ove krize potrebno zadržati, ali i pripaziti da se on ne događa kada nije potreban (Zećirović, 2020).

Osobe s mentalnim poremećajima bi mogle biti značajnije pod utjecajem emocionalnih reakcija koje je izazvala ova kriza, što može rezultirati pogoršanjem postojećeg mentalnog zdravlja i sukladno tome one traže pojačanu skrb, stoga je potrebno osigurati da se savjetodavni i psihoterapijski rad s njima ne prekida ili da se za njih organizira posebna podrška (Jokić- Begić i sur., 2020, prema Matoš Buršić, 2020).

Osobe s oštećenjem vida su, u uvjetima ove krize, izložene riziku od socijalne izolacije, osamljivanja i sukladno tome potrebno je potaknuti osiguravanje psihološke pomoći putem interneta i telefona kako bi se prevenirao nastanak ili produbljivanje teškoća mentalnog zdravlja (Šušak, 2020).

Osobe s oštećenjem sluha suočavaju s različitim komunikacijskim izazovima i potrebno je upozoriti na važnost uvažavanja njihovih potreba. U odnosu na zaštitu njihovog mentalnog zdravlja, u suradnji Crvenog križa i Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih aktiviran je broj na kojem osobe oštećena sluha mogu dobiti psihosocijalnu podršku (Hrvatski crveni križ, 2020).

Također, mnogi pružatelji usluga okrenuli su se on-line okruženju, a kako bi se omogućio pristup osobama s oštećenjem sluha, ključno je da se komunikacija putem internetskih platformi odvija i putem vizualnih kanala. Neke aplikacije, kao što je Zoom, omogućuju titlove, dok druge, kao što je Google Meet, prevode verbalni zapis u pismeni u stvarnom vremenu, no takva tehnološka rješenja nisu prednost kod onih koji nemaju mogućnost korištenja istih (Lakatoš, 2020).

Sukladno navedenim podacima, jedna od aktivnosti, u okviru specifičnog cilja kojim se želi potaknuti korištenje usluge stručne psihosocijalne pomoći kod osoba s invaliditetom za vrijeme Covid-19 krize, je i promoviranje, usluge stručne psihosocijalne pomoći, odnosno isticanje važnosti očuvanja i unapređenja mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom za vrijeme Covid-19 krize putem lokalnih novinskih portala.

Obzirom da su rezultati procjene otpornosti zajednice grada Križevaca za vrijeme Covid-19 krize pokazali da se osobe s invaliditetom susreću s brojnim negativnim emocijama kao što su neizvjesnost i nezadovoljstvo, nervoza, stres, ljutnja, tjeskoba, tuga, izražen strah zbog rizika ugroze svojeg zdravstvenog stanja i zdravstvenog stanja bližnjih te osjećaj usamljenosti i izoliranosti, ovim putem željeli bismo pozitivno utjecati na unaprijeđenje i očuvanje mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom, isticanjem onoga što smo našom procjenom zapazili, naglašavanjem specifičnih poteškoća, u području mentalnog zdravlja, s kojima se osobe s invaliditetom susreću i promoviranjem posebnih zahtjeva pružanja usluge psihosocijalne pomoći osobama s invaliditetom.

Ovim putem, svakako bi istakli korištenje usluga psihosocijalne podrške koja je na stranicama Hrvatskog Crvenog križa definirana kao „proces fizičkog i psihičkog osnaživanja pojedinca, njegove obitelji i socijalnog okruženja kako bi u sebi i svojoj okolini pronašao ili stekao snage i načine za uspješno suočavanje sa stresom i brže se uključio u svakodnevni život“ (Hrvatski Crveni križ).

Studenti 4. godine Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu; Tereza Balić, Lucija Kapitanović, Stephani Komljenović, Ivana Kovačić i Luka Kučinić

Popis korištene literature:
1. Barić, A. i sur. (2020). Covid-19. Negativna knjižica. Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zagreb.
2. Hrvatski Crveni križ. Posjećeno na mrežnoj stranici 13.1.2021: https://www.hck.hr/.