U razdoblju izolacije i ograničenih mogućnosti nabave svježe hrane često zanemarujemo brigu o prehrani, a u smanjenoj mogućnosti izbora prepuštamo se lošem izboru namirnica. Obzirom da se ne radi samo o izolaciji već i o pripremi organizma za zaštitu od bolesti važna je pravilna, dobro izbalansirana prehrana koja doprinosi jačanju imuniteta – poručila nam je Katarina Pentek, naša nutricionistica i Voditeljica Podravkinog Kulinarskog centra.

Ove nezgodne dane valja provoditi kod kuće. Upravo zato kreirana je posebna STRANICA koja nudi praktične recepte i savjete poput ovih.

Katarina nam je spremno odgovorila na sva naša pitanja i nedoumice, uz pregršt korisnik savjeta, kako bi u ovo nezgodno vrijeme, koliko god je moguće, zadržali kvalitetu života.

U ovo doba pojačanog opreza, i nažalost pojačanog stresa hrana, zapravo prehrana je jedna od važnijih tema. Kakvu prehranu preporučujete za vrijeme izolacije?

Važno je odabrati namirnice koje će nam osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari, vitamina i minerala, a koje se istovremeno mogu dulje skladišt i i čuvati. Kombinirajmo smrznute, suhe i konzervirane namirnice, a od svježih one koje u dugotrajnije poput citrusa, jabuka, orašastih plodova i korjenastog povrća.

U  vrijeme izolacije raspolažemo manjim izborom namirnica, stoga predlažem nekoliko jela i vrsta namirnica kojima možemo održati uravnoteženu prehranu:

  • Tanjur tople juhe donijeti će okrjepu i olakšanje. Bilo da se radi o pilećoj za koju je znanstveno dokazano da ima antibiotsko i protuupalno djelovanje, ribljoj, junećoj ili povrtnoj, dobrodošla je na svakom stolu.
  • Rajčica i prerađevine od rajčice. Bioraspoloživost likopena iz proizvoda od rajčice je značajno viša nego iz svježih rajčica, lako se kombiniraju s ostalim namirnicama poput riže, tjestenine, palente, a jednostavno se skladište i čuvaju.

  • Mahunarke (zelene mahune, grašak, grah, slanutak, leća….)koje možemo čuvati smrznute ili još lakše u limenkama. Od graha, slanutka ili leće mogu se pripremati variva, namazi, dipovi, salate i ukusni prilozi. Dobar su izvor proteina, minerala, vitamina i vlakana, ne sadrže zasićene masnoće već mononezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline.
  • U otežanim uvjetima odlaska u mesnicu ili ribarnicu, dobro će poslužiti smrznuto. Odlična zamjena za ribu i meso su konzervirani riblji proizvodi bogati punovrijednim bjelančevinama koje sadrže esencijalne aminokiseline, minerale i vitamine. Malo je poznato da sardine sadrže duplo više proteina nego svježi kravlji sir, vitamina D nego jaja i 2 puta više kalcija nego mlijeko.
  • Suho voće prava je riznica vitamina, minerala i prehrambenih vlakana.
  • Vrlo je važno spomenuti dovoljan unos tekućine od čega važan udio treba činiti voda. Osim hidratacije organizma, voda ispire viruse i bakterije, razrjeđuje sluz i olakšava iskašljavanje.

Toplim čajevima možete dodati đumbir, cimet ili kurkumu. Ovi začini djeluju antimikrobno i protuupalno te potiču čišćenje organizma.

  • U pravilnoj prehrani nezaobilazno je voće i povrće.

Po pitanjusvježeg voća i povrća, predlažete li da kupimo i ako može – zamrznemo? Trebamo li dobro oprati to povrće i koje namirnice ne bi smjeli zamrzavati? Koje pak voće i povrće može najduže stajati bez zamrzavanja?

Zamrzavanje je jedan od najboljih načina čuvanja (konzerviranja) namirnica. Mnogobrojne su prednosti: brzim smrzavanjem na niskim temperaturama zaustavljaju se biokemijski procesi, a time i fermentacijske promjene te djelovanje mikroorganizama, čuvamo više minerala i vitamina nego ostalim načinima konzerviranja, nema gubitaka kod kuhanja.

Namirnica je prije zamrzavanja potrebno oprati i očistiti. Povrće je prikladnije od zamrzavanja od voća. Gotovo sve vrste  povrća se uspješno zamrzavaju osim onih koje sadrže veliki postotak vode (rajčica, zelena salata, rotkvica) jer prilikom zamrzavanja nastali led oštećuje tkivo.

Neke vrste sirovog povrća potrebno je prethodno kratko termički obraditi (blanširati) kako bi se što više očuvala kakvoća. Nakon blanširanja povrće treba što brže ohladiti, najbolje pod mlazom vode ili ga  uroniti u lonac s hladnom vodom, ocijediti, osušiti i pakirati u vrećice.Prilikom pakiranja u vrećice za zamrzavanje izuzetno je važno istisnuti zrak je on uzrokuje gubitak okusa.

Voće  sadrže visoki postotak vode i osjetljive komponente arome što otežava njihovo čuvanje. Bez obzira o kojoj se vrsti voća radi, ono uvijek mora biti svježe, neoštećeno i ne prezrelo. Nakon pranja se cijedi i briše, a zatim zamrzava. Bobičasto voće potrebno je raširiti na pliticu i zamrznuti svaku bobicu, a kad se smrzne staviti skupa u vrećicu u manje porcije.

Veće voće narezati na komade, a potom zamrznuti. Voće se može prije zamrzavanja posuti šećerom radi očuvanja arome, a može se kratko prokuhati u malo vode sa šećerom u koju je dobro dodati limunova soka da voće ne tamni. Takvo voće nakon odmrzavanja je prikladno za pripremu smoothija ili za kolače.

Voće kao i povrće može stajati u zamrzivaču 8-12 mjeseci. Nakon toga gubi na kvaliteti.

Glavna vijest ovih dana je kvasac i nedostatak istog. Znamo da imamo prašak za pecivo i sodu bikarbonu kao zamjenu u određenim slučajevima. Koji su to slučajevi i što sve možemo napraviti s praškom za pecivo i sodom?

Točno, za pripremu omiljenog kruha i peciva, umjesto kvasca se može upotrijebiti prašak za pecivo ili soda bikarbona. Prašak za pecivo povećava volumen tijesta i čini ga rahlijim, a po sastavu je kombinacija sode bikarbone, kiseline i sastojka koji služi za upijanje vlage – poput kukuruznog škroba.

Iako je soda bikarbona 4 puta jače sredstvo od praška za pecivo, daje gorkast i pomalo metalan okus, pa se treba kombinirati s nekim kiselim sastojkom. Osim toga, prašak za pecivo će puno ljepše i ravnomjernije dignuti tijesto. Nekim se tijestima za dodatnu rahlost može dodati jogurt, mineralna voda ili pivo, a u nekim, težim tijestima kombiniramo prašak za pecivo i sodu bikarbonu.

Imate li kakve ideje kako uklopiti već gotove ili polugotove proizvode i od njih napraviti bogatiji obrok?

Od mahunarki iz limenke, brzo i jednostavno se mogu pripremiti variva, juhe, odlični prilozi, namazi, salate. Osim što je priprema vrlo jednostavna i brza, za kompletno jelo trebamo samo namirnice kojih uvijek imamo u kuhinji (čak i u vrijeme izolacije) poput luka, mrkve, začina, krumpira ili tjestenine. Od malo brašna i jednog jaja možemo ukuhati noklice. S ribom iz konzerve se mogu pripremiti mnoga vrlo kvalitetna jela, odlične salate, nadjevene tortilje, jela s tjesteninom, rižom, namaze…

Za ljubitelje slatkog, Dolcela je pravi spas. Za pripremu odličnih, slatkih delicija, najčešće nam je potrebno samo mlijeko, koje jaje ili malo ulja/maslaca, odnosno vrhnje.

Priprema je brza, kalorijska vrijednost niža nego prilikom pripreme klasičnih slastica. Dolcela kreme i slastice odlično se kombiniraju sa smrznutim voćem, a ponekad je dovoljno samo skuhati puding. Puding je odličan za pripremu nekih omiljenihkolača ili deserata u čašama.

Jesu li kompoti dobra rješenja?

Kompoti su dobra rješenja kad nedostaje svježeg voća. Fini su kao samostalna slastica ili u kombinaciji s kremama, svježim sirom ili kolačima. Zamka kod kompota je slatkoća i velika količina šećera u soku u kojem se čuva voće stoga u kompotima trebamo uživati umjereno.

I za kraj – dajte nam neku ideju za jednostavan a fini desert, da si malo zasladimo ove dane! Moram biti praktična, pa ću preporučiti kuglof za koji nam ne treba puno sastojaka, može se pripremiti s praškom za pecivo, obogatiti suhim voćem, začinima i orašastim plodovima ako ih imamo, a možemo ga posuti šećerom u prahu ili preliti čokoladom. Mogućnosti su mnogobrojne, ali i najjednostavnija varijanta, bez puno sastojaka je vrlo ukusna i što je jednako važno, može duže stajati. Sutra ću pripremiti DolcelaPrinces uštipke jer mi treba samo malo ulja, jaja, i mlijeka, a moja obitelj ih obožava.