Saborska je oporba u raspravi o prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju ustrajala u ocjeni da on dovodi do jačanja centralizacije založivši se za decentralizaciju poslova i sredstava dok su iz HDZ-a poručili da se nastavlja politika ravnomjernog razvoja i gospodarskog jačanja RH.
Najspornije je u predloženom zakonu jačanje centralizacije na štetu lokalne autonomije, rekla je Rada Borić (Klub Možemo!). “Lokalne i regionalne jedinice planiraju, ali središnja vlast odlučuje”, upozorila je.
Posebno spornim smatra i diskreciju ministara kod odlučivanja o razvojnim posebnostima za brdsko-planinska, otočna i druga područja jer razvojne posebnosti ovise o programima koje donosi ministar.
Time je, kazala je, ostavljen velik prostor za arbitrarne oduke i političku ‘selekciju’.
Da imamo centraliziranu državu u svakoj ‘pori’ administrativnog i financijskog upravljanja upozorio je i Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića). “Kad izuzmemo Grad Zagreb, cijela Hrvatska treba biti proglašena potpomognutim područjem”, ocijenio je. Smatra i da su europsku fondovi samo pojačali razlike u regionalnom razvoju.
Mrak Taritaš (GLAS): Nema ravnomjernog razvoja bez decentralizacije poslova i sredstava
I Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) upozorila je da u zemlji imamo centralizaciju svega što se moglo centralizirati pri čemu smatra da ravnomjernog regionalnog razvoja zemlje neće biti bez decentralizacije poslova i sredstava. Sada ćemo, kaže, imati vijeća i savjete, što će dovesti do toga da ćemo i dalje imati istu situaciju.
Da predloženim zakonom financiranje jedinica lokalne samouprave nije decentralizirano upozorio je i Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a). Pri tome je ocijenio da bi puno bolji pristup jedinicama lokalne i regionalne samouprave bio kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU).
Založio se da se kroz zakonsku regulativu omogući planiranje, financiranje i izvršenje na lokalnoj razini, a što predloženi zakon, drži, ne omogućuje.
Sanja Radolović (Klub SDP-a) posebno pak problematičnim vidi to što se novim zakonom zadržava i ‘cementira’ indeks razvijenosti koji je temelj ocjenjivanja općina, gradova i županija. Pri tome, ključnim slabostima indeksa razvijenosti drži i to što njegov prosjek skriva stvarne razvojne razlike.
Problem vidi i u tzv. rubnom učinku određenih jedinica lokalne samouprave jer razvrstavanje u skupine stvara situacije da minimalna promjena vrijednosti indeksa može značiti i prelazak u druge skupine, a što dovodi i do drugog statusa i uvjeta financiranja.
“Indeks uopće ne uzima u obzir činjenicu da proračunski prihodi po stanovniku mogu iskriviti sliku bez da se stvarno poboljšala kvaliteta života ili dostupnost javne usluge”, poručila je.
Ačkar (HDZ): Nastavlja se politika ravnomjernog razvoja i gospodarskog jačanja svih krajeva
Za razliku od oporbe, Krešimir Ačkar (Klub HDZ-a) rekao je da će novi zakon dovesti do ravnomjernog napretka države u cjelini, što se iz predloženih mjera i očituje. Istaknuo je i da se nastavlja s politikom ravnomjernog razvoja, gospodarskog jačanja svih krajeva RH te stvaranje uvjeta kako bi se u svakom dijelu zemlje moglo kvalitetno živjeti i raditi.
Uz to, dodatno se osnažuje podrška potpomognutim pograničnim, brdsko-planinskim, ruralnim područjima te otocima jer se suočavaju s najvećim razvojnim i demografskim izazovima.
Potporu predloženom zakonu dala je i Dubravka Lipovac Pehar (Klub Domovinskog pokreta) rekavši da on odgovara na demografske izazove, jača lokalne i regionalne kapacitete, osigurava učinkovitije korištenje sredstava te doprinosi ravnomjernom razvoju.