Saborska oporba ostala je u četvrtak suzdržana spram uvjeravanja ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića kako je zaštita osobnih podataka jedna od ključnih briga zakona kakav je zakon o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica EU.

Predloženi zakon otvara vrata širokoj razmjeni podataka, no nejasno je gdje su mehanizmi samog nadzora, kazao je Ante Kujundžić (Most).

Upitao je i kako će se osigurati da podaci ne budu korišteni za političke pritiske ili kriminalne aktivnosti unutar samih institucija?

I SDP-ov Ranko Ostojić naglašava kako je izuzetno važno da bude proporcionalno i nužno korištenje podataka koji su propisani zakonom i da ti podaci budu nepovratno brisani kad za to ne postoje razlozi.

Ministar pak ističe kako je jedna od ključni briga kod ovakvih zakona zaštita osobnih podataka, kako se razmjena podataka mora odvijati u skladu sa GDPR-om, svaka razmjena podliježe strogim pravilima.

Zbog prekogranične prirode  transnacionalnog kriminala, države članice EU moraju se oslanjati jedna na drugu, razmjenjivati podatke,  naglasio je Božinović.

Naveo je kako transnacionalne aktivnosti organiziranih kriminalnih skupina prelaze granice država i bave se širokim spektrom sve složenijih kriminalnih aktivnosti. Većina organiziranih kriminalnih skupina djeluje u više od tri zemlje, njihovi članovi imaju više državljanstava, jednom riječju struktura organiziranih kriminalnih skupina sve je sofisticiranija, upozorio je.

Naglasio je i kako je policijska suradnja pri razmjeni relevantnih podataka u svrhu sprječavanja ili istraživana kaznenih djela ključna  mjera kojom se podupire javna sigurnost na području EU.

Stoga je ključno da tijela za provedbu zakona u jednoj državi članici imaju mogućnost dobivanja jednakog pristupa podacima koje su dostupne njihovim kolegama u drugoj članici, kazao je.

S inozemstvom se, u prosjeku, dnevno razmjeni oko tisuću pismena

Objasnio je i kako, zbog potrebe da se informacijski tokovi pojednostave, svaka država članica uspostavlja jedinstvenu kontrolnu točku nadležnu za koordinaciju i olakšavanje razmjene podataka.

U Hrvatskoj je, izvijestio je, jedinstvena kontaktna točka ustrojena u Ravnateljstvu policije i ona je 2024. godine razmijenila s drugima državama članicama EU 356.779 službenih pismena, te je zaduženo 29 547  novih predmeta iz zemlje i inozemstva što predstavlja povećanje od 21 posto u odnosu na 2023.

„Razmjenjujemo s inozemstvom, u prosjeku, oko tisuću pismena dnevno“, naveo je Božinović i dodao kako je jedinstvena kontaktna točka dežurna 24 sata, sedam dana u tjednu i opremljena da može bez odlaganja odgovoriti na svaki opravdani zahtjev za podacima iz zemlje ili inozemstva.

Najintenzivniju suradnju, u razmjeni podataka, hrvatska policija ima s Njemačkom, Slovenijom, Austrijom, ali i s BiH,  Srbijom.

Božinović se pohvalio i kako Hrvatska daje izniman doprinos radu Europola po sigurnosnim prioritetima od važnosti za sve države članice, među kojima je i krijumčarenje migranata. „Tijekom 2024., hrvatski kriminalističko-obavještajni podaci činili su čak 60 posto podataka vezanih uz ukupno krijumčarenje migranata“, kazao je.

Puljak: Kako SOA nije obavijestila premijera o Dabrinim aktivnostima?

I dok su HDZ-ovi zastupnici hvalili su predloženi zakon, propitivali kadrovsku i tehničku opremljenost sustava, Marijana Puljak (Centar) referirala se na recentnu temu.

Što je s unutarnjom razmjenom podataka, kako SOA nije obavijestila  premijera kakvim se aktivnostima bavi Josip Dabro, da posjeduje nelegalno oružje i daje ga maloljetnicima da pucaju, pitala je.

“SOA, kao važan dio nacionale sigurnosti i sve druge institucije na dnevnoj bazi surađuju“, odgovorio je ministar.

“Ovo mi, dopustite nije za komentar kad govorimo generalno, jer ovo je jedna vaša opservacija gdje pokušavate insinuirati da bi netko trebao znati što netko ima u mobitelu“, rekao je zastupnici.