Oporba je tijekom rasprave o izvješćima predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024. poručila da se izbor čelne osobe Vrhovnog suda ne smije vezati uz izbor ustavnih sudaca, a HDZ smatra da je ljevica planirala blokadu izbora ustavnih sudaca i samo za to tražila razlog.

Siniša Hajdaš Dončić (Klub SDP-a) poručio je da SDP ne pristaje na politički paket u kojem se bira i čelna osoba Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca.

Dodao je i kako je u potpunosti riječ o dvjema odvojenim procedurama. Citirao je i Ustavni sud koji je nedavno upozorio da može reagirati na pojave s obilježjima ozbiljnog ‘strukturalnog poremećaja, odnosno dugotrajne disfunkcije u pravnom poretku’.

“Gospodo ustavni suci, ako je činjenica da najviši sud u državi već godinu dana nema svog predsjednika zbog nečijih političkih ucjena, je li to strukturni poremećaj ili nije? I od Ustavnog suda tražim da ne budu pasivni promatrači i zahtijevam da odrade svoj posao kao čuvari Ustava”, zatražio je od Ustavnog suda.

Istaknuo je i da baš kao što inflacija jede plaće, tako i HDZ-ova politička trgovina jede neovisnost pravosuđa.

I Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) istaknula je kako se zastupnici suočavaju s ucjenom predsjednika Vlade te da nigdje ni u Ustavu niti zakonima ne postoji nijedna odredba da bi se izbor čelne osobe Vrhovnog suda mogao i smio politički vezati uz izbor ustavnih sudaca.

Smatra da bi se i Ustavni sud o tome trebao oglasiti pa će njezin Klub uputiti Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za praćenje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti.

Dalija Orešković (DOSIP) izjavila je kako politički nije prihvatljivo da država nema predsjednika Vrhovnog suda.

“Sve je u ovoj državi postalo ‘nema veze’. Može i mimo zakona, kako god nam se hoće, odnosno kako god se HDZ-u hoće. I onda svima nama drugima koje na to ukazujemo i koje to smeta, poručuje se u propagandnom stilu HDZ-a da nismo pravi Hrvati, da mrzimo sve hrvatsko i da nas iz Hrvatske treba protjerati. To je bit ove rasprave”, poručila je.

Mažar (HDZ): Ljevica planirala blokadu Ustavnog suda

Nikola Mažar (Klub HDZ-a) prozvao je SDP da nije ništa napravio u zaštiti Vrhovnog suda kada je predsjednik Republike Zoran Milanović više puta kršio Zakon o sudovima i proceduru pri izboru predsjednika Vrhovnog suda.

Podsjetio je da je Milanović npr. protuzakonito išao političkom silom nametnuti kandidatkinju Zlatu Đurđević koja se nije prijavila na natječaj za predsjednicu Vrhovnog suda te da ju Sabor protuzakonito izglasa. Tada je, istaknuo je, HDZ stao na branik Ustava, Zakona o sudovima te na branik Vrhovnog suda.

Sada pak, SDP blokira izbor troje ustavnih sudaca radi dočeka rukometaša. “Izbor Vrhovnog i Ustavnog suda ne može zajedno, ali rukometaši i blokada Ustavnog suda itekako može zajedno. Tu jasno vidimo da je blokada Ustavnog suda itekako planirana od ljevice i da će bilo koji razlog naći da bi nastavili s tom blokadom”, kazao je.

Stoga pravilnom smatra odluku HDZ-a da izbor predsjednika Vrhovnog suda bude u povezanom procesu s izborom trojice ustavnih sudaca.

Kujundžić (Most): Hrvatska po percepciji neovisnosti pravosuđa na dnu ljestvice EU

Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na višegodišnje kašnjenje s raspravama o izvješćima o radu Vrhovnog suda, istaknuvši da je to loše kako za Vrhovni sud i njegovu ustavnu ulogu u sklopu hrvatskog pravosudnog sistema, kao i za Hrvatski sabor i zastupnike. Je li to zato što netko ne želi da se raspravlja na vrijeme ili se želi da se sve odgodi kako bi se rasprava obesmislila ili nedovoljno nepoštivanje institucija, no, što god da je od toga, to je loše, ustvrdio je.

“Jedino ako to nije opći pokazatelj odsustva sposobnosti da već godinu dana ne možemo završiti izbor predsjednice ili predsjednika Vrhovnog suda, kao što ne možemo završiti ni popunu Ustavnog suda”, zapitao je.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) smatra da činjenica što se u 2026. raspravlja o izvješću iz 2022. nije proceduralni propust nego politička poruka.

“Poruka je HDZ-a i njihove većine da ih zapravo uopće nije briga za stanje u pravosuđu. Jer ako o stanju sudbene vlasti raspravljamo s četiri godine zakašnjenja, onda zapravo mi raspravljamo o prošlosti, a problemi koje imamo u sadašnjosti rastu i produbljuju se”, upozorila je.

Ante Kujundžić (Most) upozorio je da prema podacima Eurobarometra za 2025. razina percipirane neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje je, kaže, vrlo niska, samo 23 posto građana i 28 posto poduzeća smatra da je razina neovisnosti sudova i sudaca dobra. Hrvatska se po ovom kriteriju nalazi na dnu ljestvice EU, zajedno s Bugarskom i Poljskom, naveo je, dodavši da se kao glavni razlog nepovjerenja navode percepcija političke korupcije i pritisak izvršne vlasti. Kada je riječ o izvješćima Vrhovnog suda, ustvrdio je da se iz njih iščitava da pravda postoji, ali ne dolazi na vrijeme.

I Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU – PIP-a) upozorio je da se naša zemlja nije makla sa zadnjeg mjesta po percepciji neovisnosti sudstva i pravosudne vlasti. Naveo je da tri četvrtine građana ne misli da žive u državi u kojoj su svi jednaki pred zakonom, da ne postoji pravna sigurnost i slično. “To nije dobro i taj pokazatelj nije dobar”, kazao je.

Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) podsjetio je kako je prije tri godine njihova zastupnica predložila izmjene Poslovnika na način da se izvješća raspravljaju u godini u kojoj su podnijeta, ali je to tada podržalo samo 17 zastupnika. Ipak, dodao je, danas ti isti lamentiraju o tome zašto raspravljamo o izvješćima starim nekoliko godina.