Općina Farkaševac tiskala je monografija čiji je autor Dragan Vicković, umirovljeni novinar i publicist.
Dražen Draganić, načelnik općine rekao da što nije zapisano, kao da se nije ni dogodilo.- Zato Monografija, ali i da se ne zaboravi trud i rad za opstanak čovjeka na ovim prostorima. Monografija je trag koji kao naraštaj ostavljamo iza sebe. Mi smo naraštaj koji je stvarao i svjedočio nastanak samostalne Hrvatske – kazao je načelnik.
Na 165 stranica autor priča, jednostavnim (novinarskim) rječnikom priču o ovom kraju koji je pun raznih događanja. Farkaševac se prvi puta spominje 1269. godine.
Ovo je kraj gdje je djelovala Vojna krajina, kraj u koji je Marija Terezija doselila srpsko pučanstvo. Na ovim prostorima danas žive vrijedni poljoprivrednici, čija se stoka kitila prestižnim nagradama na regionalnim izložbama stoke. U štalama obitelji Panić u Majuru uzgojen je bik Wowero. To je zlatna kruna njihovog stogodišnjeg stočarenja. Ovaj elitni bik završio je u varaždinskom Centru za umjetno osjemenjivanje.
Panići grade novu farmu za 100 grla stoke, a vrijednost objekta je 9,5 milijuna kuna. U ovdašnjim šumama caruje hrast lužnjak. Šume ( Česma, Bolčanski lug, Šikava..) su stalno rađale osnovni materijal za kuće, staje, ambare, namještaj, alatke, za kolijevku i lijes.
Vrijeme je teklo sporo i mjerilo se od sveca do sveca od običaja do običaja.
Godine 1992. na ovo područje dolaze prognani Hrvati iz vojvođanskog sela Hrtkovci. Danas do Farkaševca vodi suvremena prometnica brza cesta Sv. Helena – Vrbovec- Farkaševac (očekuje se nastavak gradnje do Bjelovara).Ovdašnjih 12 naselja povezane su asfaltnim prometnicima, telefonom, uskoro slijedi izgradnja vodovoda…
Za istaknuti je da je dio djetinjstva u Farkaševcu proveo Andrej Plenković, predsjednik hrvatske Vlade (majka Vjekoslava Raos tu je bila liječnica), ovdje je rođen Vojo Šiljak, poznati novinar, Sanja Benko, slikarica i pjesnikinja, Nikola Otržan glumac i pjesnik, Zlatko Rogožar, gospodarstvenik i Nikola Kostiha pomoćnik ravnatelja Hrvatskog- stočarsko – selekcijskog centra.
Recenzent Antun Toni Šramek isiče “Za narod farkaševačkog kraja od velikog je značaja upoznavanje lokalne povijesti, a time i identiteta. Bez takvih saznanja nema ni razvoja ljubavi prema vlastitom zavičaju. Upravo ta ljubav može biti značajan pokretač aktivnosti za razvoj kraja.“
Na kraju Šramek kaže “Monografiju toplo preporučujem. Monografiju Farkaševac treba imati svaka obitelj u općini Farkaševac.“
Monografiju Farkaševac izdala je općina Farkaševac, čiji je načelnik Dražen Draganić, Grafičko oblikovanje učinila je TIM- vl. Ivana Falat, lekturu je obavio prof. Ninoslav Radaković, fotografije je učinio Zvonimir Ćurić, Željko Gubijan, Franjo Simić, Dubravko Mrvčić.
Monografiju Farkaševac tiskala je Printera Grupa d.o.o. Sv. Nedelja.
Dragan Vicković/prigorski.hr