Na ratarnici Visokog gospodarskog učilišta danas je održana radionica “Važnost sorte u kontekstu klimatskih promjena – utjecaj suše na produktivnost kukuruza i soje”. Radionicu su organizirali suradnici projekta AGRO-DROUGHT-ADAPT, koji se bave istraživanjem adaptabilnosti sortimenta kukuruza i soje na sušu.
Izjavu za naš portal dali su nam voditelj nacionalnog projekta prof. dr. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr. Vesna Samobor voditeljica dijela projekta u sklopu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i dekanica Visokog gospodarskog učilišta prof.dr. Marijana Ivanek – Martinčić.
O čemu se zapravo radi, pojasnio nam je prof. dr. sc. Ivan Pejić, predstojnik Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Radi se o dvogodišnjem projektu za procjenu adaptabilnosti hibrida kukuruza i kultivara soje u smislu tolerantnosti na sušu koji financira Hrvatska zaklada za znanost. U njemu sudjeluje devet ustanova, znanstveno-istraživački, praktički sve ustanove koje se bave poljoprivrednom strukom, počevši od Agronomskog fakulteta, pa do Veleučilišta u Križevcima, a što još uključuje Institut za mediteranske kulture i melioraciju krša u Splitu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, Poljoprivredni institut Osijek, BC Institut Osijek, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Agenciju za poljoprivredu i hranu sa Zavodom za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
Ukupno 32 suradnika sudjeluju na ovom projektu, među kojima je Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. Mi smo zapravo kroz dvije godine na 19 lokacija širom Hrvatske sijali pokuse s 32 hibrida kukuruza i 32 sorte soje da bismo ispitivali rodnost i tolerantnost prema suši. Kako suša nije redovna pojava, mi smo napravili takve pokuse da smo zahvatili sve dijelove Hrvatske i ispunilo se naše očekivanje da će na raznim lokacijama se dogoditi suša i sad prezentiramo danas rezultate ovdje u Križevcima gdje neće biti jedno, nego šest predavanja iz raznih domena, jer su razne struke uključene u ova istraživanja.
dr.sc. Vesna Samobor, Visoko gospodrsko učilište u Križevcima, voditeljica istraživačkog tima dijela projekta koji se provodi u okviru VGUK-a, kazala je za prigorski.hr
Ja sam uživala te dvije godine, pored ovoliko godina koliko imam, ipak sam dosta toga i ponovno naučila što baš i nisam znala. Bilo je vrlo lijepo raditi s profesorom Pejićem i njegovim suradnicima. Imali smo dvije lokacije. Jedna je bila ovdje na Visokom gospodarskom učilištu s kukuruzom i sojom, istovjetona u Goli, vjerojatno da se komparira i da se vidi koliko ti klimatski uvjeti, oni su ipak različiti u odnosu na Križevce i Golu, utječu na genotipove i na njihovu otpornost prema stresnim uvjetima.
Prof. dr.sc. Marijana Ivanek – Martinčić, dekanica Visokog gospodrskog učilišta u Križevcima
Meni je osobno jako drago da je naše Učilište sudjelovalo u tako velikom projektu, ali tu moram istaknuti veliki entuzijazam naših stručnjaka, jer je tu bilo jako, jako puno posla. Evo, to bi mogao potvrditi i voditelj cijelog projekta profesor Pejić i da, zapravo, bez entuzijazma i velike stručne znatiželje takav se projekt ne bi mogao niti provesti, i u tom smislu zahvaljujem svim našim kolegama s Učilišta, u prvom redu profesorici Vesni Samobor, da su u tom projektu sudjelovali i uložili tako veliki trud, a vjerujem da će rezultati projekta biti korisni za cjelokupnu hrvatsku poljoprivredu.
mn/prigorski.hr