Slavno baletno djelo „Romeo i Julija“, 19.ožujka 2016. godine, doživjelo je svoje šesto uprizorenje u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Prokofjevljev balet prepun emocija i melodičnosti, čiji se sinopsis temelji na poznatoj Shakespeareovoj tragediji, zagrebačkoj je publici približio slavni francuski koreograf i dugogodišnji baletni majstor, koreograf i član uprave Baleta pariške Opere, Patrice Bart.
„Svi koreografi koji se prihvaćaju rada na velikim klasičnim baletima poput „Labuđeg jezera“, ne mogu zanemariti izvornik, dok isti postupak kada se radi o baletu „Romeo i Julija“ nije obvezan. Tako svaki koreograf donosi svoju viziju ovog poznatog djela.“, ističe Bart, čija se koreografija temelji na klasičnom baletnom rukopisu i naglasku na karakterizaciji likova.
Shakespeareovi likovi izrazito su trodimenzionalni, u njima se miješaju emocije poput ljubavi i strasti, ali i mržnje i nasilja. Svojim pokretima i mimikom lica to su odlično prikazali Iva Vitić Gameiro, koja pleše Juliju te Andrea Schifano, koji tumači Romea. Oboje su pokazali visoku kvalitetu zahtjevne baletne tehnike, koju su uspješno spojili s glumom i emocijama. U ovome se baletu pojavljuje i mačevanje, koje nije karakteristično u ovoj vrsti umjetnosti, no „Romeo i Julija“ bez toga se ne prikazuju, a ono stavlja dodatan naglasak na muževnost i borbu za pravu ljubav.
Balet je podijeljen na prolog, dva čina i epilog. Radnja počinje i završava u grobnici Capuletijevih, gdje slomljena grofica očajava nad grobom svoje kćeri Julije i prisjeća se svega što je prethodilo tragediji, koju je uzrokovala mržnja dviju obitelji. Na ulicama Verone Romeo susreće prijatelja Mercuzija, u čijem društvu pokušava zaboraviti Rosalindu, nedostižnu ljepoticu. Uskoro susreću mladiće iz obitelji Capuleti te dolazi do svađe u kojoj Tibaldo Capuleti otvoreno izražava svoj bijes i mržnju. U međuvremenu, Julija se sprema za bal na kojem će grof Paris zatražiti njenu ruku i najaviti vjenčanje. No, na balu njeno srce zarobi Romeo, s kojim već iste večeri dogovara tajni susret.
Drugi čin započinje tajnim vjenčanjem Romea i Julije. Veselje i ples karnevala kvari sukob Tibalda i Mercuzija, kojeg Tibaldo ubija s leđa, a onda ulazi u sukob s Romeom, koji želi osvetiti prijatelja. Romeo smrtno ranjava Tibalda i bježi iz grada, a Julija pije napitak kojim će lažirati svoju smrt, kako bi izbjegla vjenčanje s grofom Parisom. Glasnik ne dolazi na vrijeme do Romea, koji dobiva krivu informaciju te se vraća u Veronu i ispija otrov. U trenutku Romeova umiranja, Julija se ošamućena budi, izmjenjuju posljednji poljubac, a potom si ona oduzima život bodežom svojega muža.
Vremenu radnje prilagođeni su kostimi te scenografija, koje potpisuje Luisa Spinatelli. Odlikuje ih tradicionalnost, raskošnost, ali se može vidjeti i Julijina jednostavna bijela haljina, koja simbolizira njenu mladenačku, štoviše dječju, nevinost.
Glazbenom partiturom plesni je ansambl pratio Orkestar Opere zagrebačkog HNK, pod ravnanjem maestra Nikše Bareze. Za svoj višemjesečni naporni trud, ansambl je bio nagrađen gromoglasnim pljeskom, a najveće ovacije dobili su upravo Iva Vitić Gameiro i Andrea Schifano. Osim njih, gledatelji su mogli uživati i u plesu Guilhermea Gameira Alvesa, Natalie Horsnell, Tomislava Petranovića, Tukuye Sumitoma, Duilija Ingraffija, Azamata Nabiullina, Milke Hribar Bartolović te ostatka ansabmla. Nakon jučerašnje premijere, „Romeo i Julija“ moći će se pogledati 22., 23. i 24. ožujka te 9. i 12. travnja.
prigorski.hr/Veronika Raguž
fah