Izazovi u proizvodnji hrane sve su veći zbog čega suradnja poljoprivrednika i prehrambene industrije sa znanstvenom zajednicom nikada nije bila važnija, istaknuto je u četvrtak na stručnom panelu održanom na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.
Panel rasprava “Iskustva i modeli suradnje između istraživačkih institucija i poslovne zajednice u sektoru agrobiznisa” održana je u okviru Twinning projekta AgriFoodBoost, koji vodi Zavod za marketing u poljoprivredi zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Projekt financira EU kroz program OBZOR 2020.
Suorganizator panela je Hrvatsko agroekonomsko društvo iz kojeg su podsjetili kako je, zbog promjena koje utječu na gospodarstvo, na Agronomskom fakultetu lani s radom počeo Centar za eksperimentalnu ekonomiju.
„Eksperimentalna ekonomija znanstvena je grana u kojoj radimo ekonomske eksperimente sa stvarnim ljudima prateći njihove odluke. Rezultati gospodarstvenicima pomažu pri donošenju poslovnih odluka. Takva potpora znanosti gospodarstvo gura naprijed. Pritom hrvatska znanost treba pratiti onu na svjetskoj razini“, rekla je predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva i voditeljica projekta AgriFoodBoost Marija Cerjak.
Profesor Damir Kovačić sa Zavoda za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta izrazio je nadu da će znanja stručnjaka s njihovog fakulteta u budućnosti što više koristiti i državna uprava, a posebice resorno ministarstvo. Također je izrazio potrebu da se znanstvenicima u napredovanju ne boduju samo znanstveni radovi, nego i doprinos razvoju gospodarstva.
Član uprave tvrtke Syngenta Agro Ante Andabak kaže kako su izazovi u proizvodnji hrane sve veći zbog klimatskih promjena, političke nesigurnosti, utjecaja regulatornog okruženja na proizvođače, poteškoća s nabavom sirovina i rasta cijene energenata, a kako bi uspješno na njih odgovorili, suradnja sa znanstvenom zajednicom je imperativ.
Istaknuto je i kako problemi s nabavnim lancima hrvatskim poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji otvaraju prilike na tržištu EU-a.
„Proizvodnja tvrde durum pšenice u EU nije dostatna u odnosu na potrebe proizvođača tjestenine. Hrvatski proizvođači su opremljeni za uzgoj, žetvu i skladištenje pšenice, pa bi proizvodnja mogla biti daleko veća”, istaknuo je predsjednik uprave tvrtke Naše klasje Zoran Šimunić. Kaže da suradnja s baranjskim poljoprivrednicima traje već osam godina i može za to biti pilot- projekt.
Rečeno je i kako u povezivanju manjih proizvođača sa znanstvenicima važnu ulogu može odigrati lokalna, odnosno regionalna uprava.
Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije istaknuo je kako su sa znanstvenom zajednicom surađivali u razvoju zaštićenih robnih marki županije.