Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, održanoj nakon nedavne tragedije u Drnišu, u kojoj je ranije osuđivani počinitelj vatrenim oružjem usmrtio 19-godišnjaka, iznesena su različita stajališta o odgovornosti, ali i prijedlozi da se takvi slučajevi svedu na najmanju mjeru.

Predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić podsjetila je kako su obavljenim izvanrednim nadzorom utvrđeni propusti sudske uprave Općinskog suda u Šibeniku i predsjednika koji je odgovoran za učinkovitost suda u rješavanju predmeta. Smatra kako je suprotno i Kaznenom zakonu predmet držao u ‘ladici’ pet mjeseci, a predsjednik suda, rekla je, nije pratio rad sutkinja, nije izrađivao pisane naredbe i nije uočavao neaktivnost u predmetu.

HDZ-ov Nikola Mažar pitao je Matić mogu li građani od nje kao predsjednice Vrhovnog suda očekivati da poduzme u budućim nadzorima konkretne mjere. Matić je odgovorila da je šibenskom sudu određeno devet mjera i da je zadužena osoba koja će nju obavještavati o provedbi tih mjera.

“Ja ću još sigurno obići nekoliko sudova za koje sad ocjenjujem da su zapravo kritični po nepoduzimanju radnji. Kroz dva tjedna ću imati sastanak sa svim predsjednicima županijskih sudova i ovo što sam napravila u Zadru i Šibeniku, to će biti posao predsjednika županijskih sudova koji će mene izvještavati, ako vidim da to ne ide, onda ću i sama otići”, odgovorila je Matić.

Institut razrješenja sudaca

Predsjednika Odbora za pravosuđe Nikolu Grmoju zanimalo je što Matić predlaže da se može napraviti u slučaju kada suci koji naprave propuste i odgovaraju, a da ne dobiju samo packe. “Imao sam profesora u školi koji je govorio kad mu dolazi prosvjetna inspekcija ‘Bolje mi se jedan dan crvenjeti nego svu godinu raditi”, naveo je Grmoja.

Matić je odgovorila da su to stegovne mjere.

“Postoji institut razrješenja. Dakle, to su mjere. Što se tiče zakonodavnog okvira odgovornosti predsjednika suda, sve ima u zakonu. Ne treba dodati baš ništa. Odgovornost predsjednika suda za razrješenje”, rekla je Matić.

Predsjednik DSV-a Darko Milković istaknuo je kako je to tijelo u 2025. imalo 11 stegovnih postupaka, od kojih su dva bila razrješenja. U prvih šest mjeseci ove godine sedam je postupaka završeno, izrečene su kazne i jedno razrješenje, rekao je Milković na što ga je Urša Raukar (Možemo!) pitala nije li to mali broj postupaka s obzirom na veličinu problema.

“Broj stegovnih postupaka ovisi o aktivnosti, rekao bih, njegovih ovlaštenih predlagatelja. Državno sudbeno vijeće nije ovlašteno samo pokrenuti postupak jer bi došlo
do onoga kadija te tuži, kadija te sudi”, odgovorio je Milković.

Izostanak komunikacije među državnim tijelima

U ime Udruge hrvatskih sudaca govorila je glasnogovornica i sutkinja Visokog kaznenog suda Ivana Bilušić Kujundžić koja je naglasila da će se oštro suprotstaviti svakom pokušaju
da se opravdani gnjev javnosti preusmjeri u politički obračun sa sudbenom vlašću i da misli da su zakazali komunikacijski i operativni kanali između različitih državnih tijela.

“Sudovi u ključnim trenucima sudskih postupaka nisu imali cjelovite integrirane podatke o ranijoj osuđivanosti i o ranijem profilu počinitelja. Ova tragedija je potakla da se riješi ovaj problem i trebalo je svega dva dana nakon našeg javnog apela u atmosferi ovog tragičnog događaja, da Ministarstvo pravosuđa sucima omogući uvid u sve takve podatke.”, rekla je Bilušić Kujundžić.

Replicirao joj je ministar pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan koji je, rekao je, šokiran njezinim izlaganjem.

“Moram ovdje otvoreno reći, ako govorimo o UHS-u i komunikaciji s Ministarstvom, sastanci do ove tragedije jedino su se svodili na pitanje materijalnih prava. Nikakvih drugih tema na tim sastancima nije bilo, nažalost, do ove tragedije”, rekao je Habijan. Dodao je da bi suci trebali češće javno komunicirati i obrazlagati svoje presude.

U izjavi za novinare ministar je upitan kako komentira to što ga je predsjednik Odbora za pravosuđe prozvao ponovno da je trebao podnijeti ostavku.

“Već sam rekao da je ostavku najlakše dati. Međutim, rekao sam i da biram teži put. Prije par tjedana predstavili smo brojne izmjene zakona – od instituta doživotnog zatvora, mjere nadzora punog izvršenja kazne zatvora do tretmana i smještaja osoba koje su odslužile kaznu zatvora, ali i dalje predstavljaju prijetnju društvu, koje će biti smještene u posebnu ustanovu. To je posao mene kao ministra”, poručio je Habijan.

Problem recidivista i uvjetnih kazni

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pitao je Bilušić Kujundžić da navede kakve propuste je imala policija u konkretnom slučaju u Šibeniku. Naveo je i konkretne brojke Državnog zavoda za statistiku prema kojima od 27 569 nasilnih kaznenih djela na godinu, tek njih 1954 završi bezuvjetnim zatvorom, iskorištavanje djece za pornografiju završi s čak 67 uvjetnih kazni, za povredu djetetovih prava 91 posto su uvjetne kazne, za nasilje u obitelji 86 posto su uvjetne osude.

“Naše je uvjerenje, kada govorimo o recidivizmu, da ovakve presude generiraju recidivizam. Ne moram napominjati da su te bezuvjetne kazne uvijek na donjoj granici minimuma. Zakonodavac propisuje vrlo stroge kazne, a sudovi ga ispravljaju. Svi smo u stanju napraviti neke analize i nešto predložiti, ali bojim se da osim izvršne vlasti tu malo tko daje ruke”, rekao je Božinović.

Hrvatska nije društvo monstruma

Ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Zvonimir Penić poručio je kako je važno da se svi uključe i preuzmu odgovornost za upravljanje rizikom kod osoba koja počine najteža djela, za koje se nada da ih neće biti puno.

“Hrvatska nije nikakvo društvo monstruma i ni po čemu ne odudara od nekakvog prosjeka. Nije Hrvatska sad tu nekakav otok da mi sada imamo inflaciju takvih osoba”, poručio je Penić.

Specijalist psihijatrije Klinike za psihijatriju Goran Arbanas poručio je da je protiv prijedloga da nadzor opasnih počinitelja teških kaznenih djela bude u zdravstvenim ustanovama.

“Mi liječnici i medicinske sestre ne znamo čuvati opasne počinitelje. Mi znamo liječiti duševnu bolest. Velika većina počinitelja nema duševnu bolest, a duševni bolesnici su češće žrtve kaznenih djela, a ne počinitelji”, naglasio je Arbanas.

Zaključci tematske sjednice Odbora za pravosuđe bit će donijeti nakon što stignu i pisani prijedlozi sudionika.