Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je u srijedu sućut obitelji maestra Stipice Kalogjere, istaknutog skladatelja, dirigent i aranžera, istaknuvši da je posljednjih pola stoljeća hrvatske glazbene scene nemoguće zamisliti bez svevremenskih Kalogjerinih uspješnica.
Hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent te dugogodišnji član Hrvatskoga društva skladatelja (HDS) Stjepan “Stipica” Kalogjera umro je u utorak, 3. siječnja u Zagrebu, priopćeno je ranije danas iz HDS-a.
„Kao istaknuti skladatelj, dirigent, a pogotovo aranžer, Stipica Kalogjera svojim je rukopisom uveličao nekoliko tisuća djela domaće zabavne glazbe. Posljednjih pola stoljeća hrvatske glazbene scene gotovo je nemoguće zamisliti bez svevremenskih uspješnica, posebice onih koje su nastale u tandemu sa Zdenkom Runjićem i Oliverom Dragojevićem, poput pjesama „Galeb i ja“, „Skalinada“ i „Bijeli Božić“. Njegovi aranžmani odlikovali su se inventivnošću, originalnim harmonijskim rješenjima i funkcionalnom instrumentacijom, čime je još krajem 1950-tih godina postavio temelje za novo doba hrvatske zabavne glazbe te postao inspiracija budućim naraštajima aranžera i producenata”, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.
Dobitnik je i mnogih priznanja i nagrada, među kojima se ističe Porin za životno djelo kojeg je primio 2010. godine.
“Maestro Stipica Kalogjera bio je toliko velik koliko i skroman, i dok su njegove pjesme prštale s pozornice, on bi uvijek stajao sa strane, pred orkestrom i vodio ga svojom uvjerljivom dirigentskom gestom. Sigurni smo da će njegova neprocjenjiva i bogata ostavština nastaviti nadahnjivati nadolazeće generacije”, dodala je ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek.
Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, “O’Kaj” i “Kaj20”, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je i glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).
Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj glazbi glazbeni pisac Siniša Škarica usporedio je s veličinama poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima.