Na samom kraju 2024. u kojoj je uveden online upis u prve razrede osnovne škole te uspješno provedeni nacionalni ispiti u osnovnim školama, a maturanti ostvarili lošije rezultate nego lani, nakon tragičnoga događaja u OŠ Prečko nametnulo se pitanje sigurnosti hrvatskih škola.

Tragičan događaj dogodio se 20. prosinca kada je devetnaestogodišnjak ušao u Osnovnu školu Prečko i nožem napao učiteljicu i nekoliko učenika. Jedno je dijete u napadu smrtno stradalo, a troje djece i učiteljica ozlijeđeni su i prevezeni u nekoliko zagrebačkih bolnica.

Napadač, bivši učenik škole, već je prije bio evidentiran zbog psihičkih smetnji i liječio se u Klinici za psihijatriju. Uhićen je 10 minuta nakon napada, a policija ga je spriječila u pokušaju samoubojstva.

Odmah nakon događaja koji je potresao cijelu Hrvatsku i zbog kojega je Vlada proglasila Dan žalosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uputilo je u školu krizni tim koji će pružati individualnu i grupnu psihološku pomoć dok god za to bude potrebe, a ministar Radovan Fuchs istaknuo je da će svi dionici obrazovanja zajedno morati promisliti o pristupima zaštiti škola.

Nakon sastanka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i gradonačelnika Tomislava Tomaševića donesena je odluka o obaveznom zaključavanju škola te o podizanju razine sigurnosti.

Ta je odluka potvrđena i u ponedjeljak, 23. prosinca na sastanku na kojem se razgovaralo o kratkoročnim, bitnim, urgentnim mjerama koje se mogu napraviti odmah kako bi nastava u drugom polugodištu krenula onako kako je to predviđeno, nakon školskih praznika”, rekao je Fuchs nakon sastanka u ponedjeljak.

“Jedna od mjera koju ćemo tražiti odmah je striktna primjena važećih zakonskih propisa, a to je da škole moraju biti zaključane. Ta mjera nikad nije bila ukinuta. Jednako tako i mjera da pri ulasku u školu bude prisutan netko od djelatnika škole te da škole primjenjuju protokole koje imaju”, rekao je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Također je najavio i zapošljavanja dodatnog osoblja koje bi u svom djelokrugu rada bilo educirano u vidu sigurnosnih mjera, protupožarne zaštite i zaštite na radu, za što je potrebno izraditi i program edukacije. Te osobe moraju imati i određene psihofizičke karakteristike, no neće biti naoružane.

Tri obrazovna sindikata – Sindikat hrvatskih učitelja, Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama organizirala su mirni mimohod “Za sigurnu školu” te pozvala građane da se uključe i pokažu da je sigurnost u školama “naš zajednički cilj”.

Podizanje razine sigurnosti u školama tražili su i brojni roditelji i građani koji su se okupljali ispred škole paleći svijeće, a predstavnici Vijeća roditelja OŠ Prečko upozorili su da je ova tragedija “pokazatelj da nadležni u sustavu obrazovanja nisu poduzeli potrebne mjere” zaštite škola.

Prvi put online upisi u osnovne škole, na maturi više negativnih ocjena i više učeničkih prigovora

Ove su godine u svim županijama, osim u Gradu Zagrebu, prvi put provedeni online upisi u prve razrede osnovne škole za školsku godinu 2024./2025. putem sustava e-Građani.

U novu školsku godinu 2024./2025. u rujnu je krenulo ukupno nešto više od 300 tisuća učenika osnovnih škola, od kojih nešto više od 35 tisuća prvašića, te oko 150 tisuća učenika srednjih, odnosno tisuću više u odnosu na prošlu godinu.

U osnovnim školama i ove su godine provedeni nacionalni ispiti. Za razliku od prošle, kada su za četvrte razrede provedeni samo u eksperimentalnim školama, ove su ih godine pisali svi četvrtaši i to iz tri predmeta – hrvatskog, matematike i prirode i društva.

Rezultati nacionalnih ispita pokazali su da učenicima četvrtih razreda bolje idu matematika i priroda i društvo od hrvatskog jezika, a osmašima, koji su ih kao i lani pisali svi iz osam predmeta, najlakša je bila kemija, a najteža fizika.

Državnoj maturi pristupilo je 29.188 učenika, a ovogodišnji su rezultati bili lošiji od prošlogodišnjih. Rezultate ispod praga prolaznosti imalo je 8,7 posto gimnazijalaca, za razliku od prošlogodišnjih 4 posto i 48,5 posto strukovnjaka, za razliku od 29,1 posto prošle godine.

Veći je bio i ukupan broj negativnih ocjena – 20.215, u usporedbi s 16.157 prošle godine, a posebno su loše rezultate maturanti ove godine imali iz hrvatskog jezika. Lani je ispod praga prolaznosti bilo 7,3 posto učenika, a ove godine 17,6 posto.

Maturanti nezadovoljni rezultatima uložili su 5394 prigovora, više od 2 tisuće više nego prošle godine i to najviše za hrvatski, matematiku, biologiju i kemiju, a prihvaćena su 923.

Početkom prosinca počele su prijave ispita Državne mature za školsku godinu 2024./2025., a kao novost uvedene su dvije kategorije praga prolaznosti uvedene radi standardizacije ispita. Tako će prag za društveno-humanističke i jezične predmete biti 30 posto, a za prirodoslovno-matematičke 25 posto.