Inicijativom župnika vlč. Dražena Hladuvke, krajem mjeseca travnja krenulo se u obnovu orgulja župne crkve Bl. Dj. Marije Žalosne u Križevcima. Riječ je o zahvatu kojim se spriječilo (barem za neko vrijeme) propadanje orgulja. Orgulje su zaštićene, očišćene, izregulirane su registarska i svirna traktura te su naštimane. Posao popravka župnik je povjerio provjerenoj radionici Harmonija M iz Ivanić Grada.
Orgulje snimljene 1938. godine (ustupio: Marko Đurakić)
Ova radionica je, kako saznajemo, zadužena za održavanje brojnih orgulja na području Hrvatske između ostalih i za orgulja bjelovarske, riječke i zagrebačke katedrale. Nakon završetka radova orgulje su pregledali biskupijski povjerenik za orgulje mo. Marko Đurakić te orguljaši Josip Heruc i Milan Šijan. Mo. Đurakića upitali smo da nam ukratko ispiča nešto o povijesti orgulja o crkvi, kako ju narod od milja zove Majke Božje Koruške.
Iz razgovora saznajemo kako je priča o današnjim orguljama u Koruški vrlo interesantna. Crkva je inače već 1729. godine imala neke orgulje, no pobliže o njima ne znamo ništa. Najvjerojatnije su te orgulje u crkvi bile sve do 1894. godine kada su ih zamijenile orgulje zagrebačkog graditelja Ferdinanda Heferera. One su imale šest registara, a od njih nam je ostala sačuvana slika. Iz nepoznatog razloga premda su bile u potpunosti ispravne, kako saznajemo iz zapisa u župnom arhiva, tadašnji župnik dao ih je rastaviti i na njihovo mjesto postaviti orgulje iz današnje konkatedralne crkve Sv. Križa.
Iz toga zaključujemo kako su današnje orgulje u župnoj crkvi zapravo orgulje koje su, građene 1896. godine od češke gradionice orgulja Gebrüder Rieger, izvorno bile smještene upravo u konkatedralnoj crkvi. Đurakić navodi i kako se vrlo često događa zabuna prilikom njihove atribucije te se one pripisuju križevačkoj gradioni orgulja Josip Erhatić i sin.
Ta ih je radionica, naime samo rastavila te tijekom II. svjetskog rata premjestila iz konkatedralne crkve u crkvu Bl. Dj. Marije Žalosne. Tom su prilikom Erhatići na orgulje stavili pločicu s nazivom svoje radionice. Orgulje su, sasvim sigurno Rigerovo djelo. Josip Heruc, dugogodišnji orguljaš i dirigent crkve kazao nam je kako je vrlo zadovoljan rezultatima obnove orgulja. Orgulje su, koliko je moguće i koliko njihovi gabariti dopuštaju, napokon propjevale te će napokon zasjati u punom sjaju prilikom liturgijskih slavlja.
Josip Heruc