Knjigu povjesničara Zorislava Lukića “Hrvatska seljačka stranka u borbi za hrvatsku samostalnost do 1941.”, u kojoj analizira politiku HSS-a prema hrvatskoj državnoj neovisnosti, objavila je Matica hrvatska.

Nakladnik ističe kako autor odgovara na pitanje što je bio cilj političkoga djelovanja Stjepan Radića, njegova brata Antuna, Vladka Mačeka, Josipa Predavca i drugih članova vodstva HSS-a:  je li to bila samostalna Hrvatska ili Hrvatska u nekoj višenacionalnoj državi?  Daje odgovore i na pitanje – je li gotovo plebiscitarna potpora hrvatskih glasača HSS-u između dvaju svjetskih ratova bila potpora ostvarenju samostalne ili nekakve druge Hrvatske?

Analizom dostupnih povijesnih izvora autor je nastojao dokazati kako je HSS od samoga osnivanja pa do 1941. vodio politiku kojom je Hrvatskoj želio izboriti punu ili najvišu razinu političke samostalnosti, a s obzirom na kompleksne međunarodne odnose, svoju politiku prilagođavao trenutnim okolnostima, ocjenjuje nakladnik.

Upravo zbog toga je, ističe, vodstvo HSS-a često moralo povlačiti i poteze koji su, zbog osiguravanja opstanka hrvatskoga naroda imali federativni ili konfederativni karakter.

Ocjenjuje kako su zasluge HSS-a iznimne i zbog činjenice da je vodstvo stranke hrvatsku poziciju od točke gotovo potpuno izgubljene samostalnosti 1. prosinca 1918. , doveo da pozicije u kojoj je Hrvatska u Banovini Hrvatskoj imala vlastiti teritorij i državne ovlasti, koje su bile na rubu pune samostalnosti.

Knjiga je popraćena brojnim dokumentima, a nastoji reinterpretirati dosadašnje spoznaje, nudeći ujedno neka rješenja koja otvaraju nova pitanja za akademsku i javnu raspravu, piše nakladnik.

Knjiga “Hrvatska seljačka stranka u borbi za hrvatsku samostalnost do 1941.” (455 str.) podijeljena je na osam poglavlja – Politički početci Antuna i Stjepana Radića, Osnivanje Hrvatske pučke seljačke stranke i djelatnost do 1914., Srpska i ruska politika prema Hrvatskoj kao suprotnost politici HPSS-a, prije i u prvim godinama Prvog svjetskog rata, Londonski ugovor i osnivanje Jugoslavenskog odbora, Politički razvoj u Hrvatskoj 1915.-1917., Prosinac 1918. – ujedinjenje ili okupacija, HPSS/HRSS/HSS 1919.–1928. te Vladko Maček na čelu HSS-a.

Povjesničar Zorislav Lukić rođen je 1960. u Kopru. Bio je glavni tajnik Matice hrvatske. Bavio se uredničkim i historiografskom radom u čijem je središtu proučavanje Matičina rada te novije i suvremene hrvatske političke povijesti. (Hina)