Vrijedna prigorska obitelj Stručić iz križevačkog sela Sveta Helena ponosna je na svoju višedesetljetnu povijest bavljenja uzgojem krava, a posebno ističu što je u njihovom kraju sva zemlja obrađena
Miroslav Stručić, predsjednik Udruge uzgajivača simentalskog goveda Križevci i uzgajivač simentalskog goveda iz križevačkog sela Sveta Helena predstavio nam je svoje planove na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje ima bogatu povijest. Zamolili smo ga na početku razgovora da predstavi svoju obitelj i svoje gospodarstvo.
Uz mene je na OPG-u supruga Marina, troje djece Sanela, Mihaela i Tomislav, sestra Đurđica, tata Valentin i mama Ankica – ukupno nas je osmero. Najviše radimo mi odrasli, a mlađi nam zbog školovanja i studija pomažu koliko stignu. Tradicija uzgoja u obitelji Stručić kreće još od 1934. godine i u to vrijeme krava je bila i radna životinja. Baka je godinama išla na tržnicu sa sirom i vrhnjem, a od 1984. godine počeli smo predavati mlijeko u mljekaru.
Koliko obrađujete zemlje i koje kulture sijete?
Obrađujemo svoju i zemlju u zakupu, ukupno 22 hektara. Naših je 17 hektara. Problem je što u blizini nema državne zemlje, a privatna zemlja u zakupu nije dugoročno rješenje. Najviše sijemo kukuruz za silažu, zrno, a beremo nešto i klip. Tu je i pšenica, tritikale, proljetna zob, ječam, talijanski ljulj, dts i lucerna. Radimo i sjenažu, a sve žitarice koristimo za stočnu hranu, jer držimo i nešto svinja.
Koliko imate krava?
Staja je izgrađena 1999. godine s 20 vezova, a trenutno imamo 18 krava na vezu. U staroj staji držimo ženski podmladak – 12 junica. Kad smo krenuli s novom stajom bilo je 10 krava holstein i 10 krava simentalske pasmine, a danas je ostala u proizvodnji samo jedna krava holstein pasmine.
Zašto simentalac?
Krave simentalske pasmine daju manje mlijeka, ali smo kod holsteina imali problema s telenjima i imali smo problema s muškom teladi. S holsteinom nam je jednostavno rečeno slabija računica.
U početku smo dizali količinu mlijeka s holsteinom i bili smo zadovoljni, ali danas kad je i cijena mlijeka niska, bolje nam je sa simentalcem. Proizvodnja mlijeka nam varira po kravi od 5500 do 7500 kilograma, a mliječna mast je 4,3 %, a proteini su oko 3,4 %.
Kakva je situacija s mastitisima i papcima?
Nemamo problema s mastitisima, a papke čistimo dva puta godišnje.
Cijena mlijeka je uvijek aktualno pitanje. Jeste li zadovoljni cijenom?
Mlijeko predajemo u Dukat, a cijena mlijeka varira zbog proteina i mliječnih masti. Cijena s PDV-om je kod nas 2,41 kunu. Mliječna industrija je jako spustila cijenu mlijeka, oko 40 lipa, a sad ju postepeno dižu ovisno o količini. Cijena mlijeka ispod 3 kune je neprihvatljiva i zbog toga brojni proizvođači napuštaju proizvodnju mlijeka.
Koje bikove koristite i pomaže li Grad Križevci uzgajivačima goveda, odnosno proizvođačima mlijeka?
Koristimo sve bikove koje preporučuje časopis “Uzgoj goveda” i koji su dostupni u našoj Veterinarskoj stanici. Grad Križevci sudjeluje pet godina u projektu sufinanciranja umjetnog osjemenjivanja goveda za članove Udruge. Sve te godine Grad je potpomogao proizvođače s 455 tisuća kuna. To neće spasiti ljude, ali je dobra pomoć za oko 100-njak OPG-ova.
Kakva je situacija u Vašem mjestu, Svetoj Heleni. Ima li još uzgajivača goveda?
Ima gospodarstava koja hrane 20-25 krava i neki tove bikove. Prije 30-ak godina svaka kuća je držala barem jednu kravu, a danas je ostalo desetak gospodarstava koji uzgajaju krave. Ima ljudi koji se bave tovom junadi i drže do 60 grla. I mi smo razmišljali uz uzgajanje krava i o tovu junadi, ali nemam dovoljno zemlje.
Tko će od mladih nastaviti posao i planirate li nove investicije?
Mladi pomažu i školuju se. Završio sam fakultet, ali ostao sam raditi na zemlji. Težak je to posao koji traje 365 dana u godini. Da je veća cijena mlijeka sigurno bi bila veća zainteresiranost za ovaj posao u cijelom kraju. Razmišljali smo o novom mljekovodu, ali situacija s cijenom mlijeka nas je malo spriječila. Važno nam je samo olakšati rad u budućnosti.
Želite li istaknuti neku posebnu kravu?
Imali smo holsteinku staru 12 godina. Redovito se tjerala i imala je sav ženski podmladak i ostala je njezina genetika. Isplatila se već u prvoj laktaciji.
Što želite poručiti uzgajivačima na kraju razgovora?
Kao i u svakom poslu, ovaj posao ima svojih uspona i padova. Mi nismo samo stočari, mi smo i ratari i moramo voditi raznu dokumentaciju, pohađati razne tečajeve. Tko voli taj posao i raditi u prirodi sigurno je to za njega najbolje rješenje. Postoji nekakva zarada, ali treba jako puno raditi. Na selima treba poboljšati komunalnu infrastrukturu kako bi mladi ostajali tu živjeti, a moram istaknuti da u ovom kraju nećete vidjeti zapuštenu zemlju.
Piše: Željko Picig/Uzgoj goveda, siječanj 2018.