Obitelj o kojoj ćete sada čitati zasigurno pripada najuzornijim proizvođačima mlijeka u RH kada je riječ o znanju, učenju, suradnji sa strukom i primjeni najnovijih tehnologija u proizvodnji mlijeka.
Složna obitelj Imbrišić, supružnici Đurđica i Ivan, i njihovi sinovi Mihael i Franjo, već dvadesetak godina ustrajno i planirano unaprjeđuju obiteljski posao – proizvodnju mlijeka.
Čitatelji Mljekarskog lista zasigurno se sjećaju vremena kada je o njima, njihovom iskrenom potrebom da se svakodnevno educiraju, pisao njihov savjetodavac – terenski agronom magistar Srećko Ladišić.
I danas, nakon dva desetljeća kvalitetne suradnje, imaju samo riječi podrške: – Magistar Ladišić je naš prijatelj, a njegovu je podršku naša obitelj imala otkada se bavimo proizvodnjom mlijeka, zapravo otkada je znam za sebe. Moji su se roditelji oduvijek pouzdali u njegove savjete, a to su povjerenje i entuzijazam prema novim znanjima prenijeli i na mene i na brata Mihaela – kaže nam dvadesetčetverogodišnji Franjo, kojega smo na dan snimanja ove reportaže s bratom Mihaelom zatekli u polju gdje su kosili drugi otkos talijanskog ljulja.
A kada je o ustrajnom i postupnom razvoju gospodarstva riječ, onda vrijedi istaknuti kako su Đurđica i Ivan Imbrišić započeli s ozbiljnijim uzgojem muznih krava prije dvadeset godina, kada je uslijedio prvi uvoz junica iz Austrije.
Stado su postupno povećavali a 2003. podižu kredit HBOR-a, te uz dvije godine počeka i 5%-tnu kamatu pretprošle uspješno završavaju otplatu kredita za suvremenu staju, u kojoj se danas nalazi 47 visokomliječnih simentalskih krava.
Prema mišljenju struke, Imbrišićeva je staja danas zapravo kompletirana suvremena staja muznih krava u kojoj se odvija proizvodnja mlijeka prema svim preporukama za modernu proizvodnju mlijeka i u kojoj se poštuje dobrobit životinja.
Na njihovu je gospodarstvu kontinuirano okrupnjavan posjed parcela, povećavan broja mliječnih krava na temelju uvozne austrijske i njemačke genetike, izgrađeni su i prateći objekti, a što je i najvažnije – sve je to pratilo i povećanje prosječne proizvodnje po kravi koja je prema podatcima HPA za prošlu godinu iznosila 7700, a ove godine je u planu povećanje na 8500 litara godišnje.
Na ovoj je farmi sjenažom ljulja i silažom kukuruza osigurano dovoljno za hranidbu tijekom cijele godine. Magistar Ladišić često s ponosom ističe kako su Imbrišići uspješno svladali nizozemsku tehnologiju pa će i ovih dana, u svibnju mjesecu, nakon što skinu i drugi otkos talijanskog ljulja i njime zadovolje sve potrebe za sjenažom za ovu godinu, najveći dio površina preorati i posijati kukuruz. Dakle, poljoprivredne površine učinkovito se iskorištavaju i podređene su intenzivnoj proizvodnji mlijeka.
Vrijedi podsjetiti kako je Franjo Imbrišić proglašen najperspektivnijim mladim poljoprivrednim proizvođačem u 2014. To nas i ne čudi, jer je završio Srednju gospodarsku školu u Križevcima, smjer poljoprivredni tehničar.
Stariji brat Mihael (1990. godište) završio je Srednju veterinarsku školu, ali i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. Zapravo, ono što jest najvrjednije na ovome gospodarstvu – jesu sinovi Đurđice i Ivana – Franjo i Mihael, mladi, školovani i optimistični i zaista su pravi primjer poželjnih hrvatskih poljoprivrednika u budućnosti.
Mr. sc. Srećko Ladišić tvrdi kako je ovo prikaz modela obiteljske farme kakvu je nekada vidio u Nizozemskoj, a čiji je razvoj pokrenuo kada je obitelj Imbrišić imala samo tri krave u staji i sedam jutara zemlje.
– Prvi put na ovo sam gospodarstvo došao obrezivati papke kravama negdje 1995. godine. Tada smo započeli razgovor o povećanju broja krava, okrupnjenju posjeda, nabavci potrebne mehanizacije, sjetvi travnjaka i spremanju sjenaže, izgradnji nove staje i silosa, usmjeravanju školovanja djece u Poljoprivrednoj školi u Križevcima.
I to sam sve također vidio u Nizozemskoj, a ondje sam taj put uz pomoć svojega kolege i prijatelja pokojnog Vlade Tumpeja iz Ptuja vodio autobus seljaka, agronoma i veterinara. Kada sam se vratio iz Nizozemske, znao sam u kojem smjeru moram djelovati u svojem daljnjem savjetodavnom radu.
Ovakvih je OPG-ova u Koprivničko-križevačkoj županiji na desetke, a kao poljoprivredni savjetnik usmjeravao sam ih prema proizvodnji mlijeka i većina ih još uvijek drži krave i bavi se proizvodnjom mlijeka. Nažalost, neki su i propali, ali isključivo svojom krivnjom, jer nisu uvažavali suvremenu organizaciju i primjenu suvremene tehnologije, i dakako prezaduživanjem – rekao je Ladišić.
Zoran Bašić/Hrvatska mljekarska udruga