Stota obljetnica rođenja akademika Ivana Supeka (1915.-2007.) obilježeva se znanstvenim skupom, što su ga u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) organizirali HAZU i Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU.
Na prijepodnevnom dijelu skupa o akademiku Supeku uvodno je govorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, koji smatra kako je Supek gigant svjetskoga ugleda. Taj ugled dao je svim našim ustanovama koje je vodio, rekao je Kusić dodavši kako je Supek najveći domet napravio s Institutom Ruđer Bošković.
Naglasio je da je Supek mlade znanstvenike slao u prestižna međunarodna znanstvena središta na usvaršavanje te dodao da je bio i nositelj cijeloga niza inicijativa unutar Akademije.
Povećao je broj znanstvenih vijeća i Akademiju sve više otvarao izvan kruga samih akademika, napomenuo je Kusić dodavši kako je svojim ugledom i vezama u razdoblju stvaranja hrvatske države pridonio njezinu međunarodnom priznanju.
Govoreći o reformi Sveučilišta 1968. do 1972., u razdoblju kada je njegov rektor bio Ivan Supek, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu Marijan Šunjić ocijenio je kako su te reforme važne za povijest Sveučilišta te povijest hrvatskoga školstva i znanosti.
Naglasio je kako su reforme omogućili društveni procesi, a ponajprije Brijunski plenum 1965. godine te studentska gibanja u svijetu, kao i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika iz 1967.
Istaknuo je kako se na primjeru odnosa prema Deklaraciji mogu vidjeti dva temeljna krila te dodao kako s nasuprot reformistima nalazilo dogmatsko krilo.
Supek je 1969. organizirao veliku proslavu 300. obljetnice Hrvatskoga sveučilišta, podsjetio je dodavši kako je njegovu reformu o jedinstvu znanstvenoistraživačkoga rada prekinuli politički događaji koji su završili osudom Hrvatskog proljeća.
Supek je, smatra Šunjić, dijagnosticirao dezintegraciju Sveučilišta pa je predložio njegov novi ustroj s njegovom vertikalnom i horizontalnom integracijom.
Ustvrdio je kako su nakon Supekovih pokušaja da reformira Sveučilište sve do danas ostali problemi, ali i recepti za rješenje tih problema.
Zdravko Radman propitivao je ljepote razuma te govorio o odnosu između znanosti i umjetnosti u Supekovu stavralaštvu. Supek je isticao, nasuprot bipolarnosti znanstvenoga i umjetničkog, jedinstvo ljudskoga stvaralačkog čina, ocijenio je Radman.
O Supekovu književnom radu govorili su akademici Boris Senker i Krešimir Nemec.
U popodnevnom dijelu skupa raspravljat će se o Supeku i Institutu “Ruđer Bošković” te osnivanju poslijediplomskih studija, kao i o Supeku i jugoslavenskom nuklearnom programu. O tim temama govorit će akademik Ksenofon Ilakovac i fizičar Vladimir Knapp.
Udio na području filozofije raščlanit će Bojan Marotti kroz odnos akademika Supeka prema pojedinim pravcima suvremene filozofije, a Stipe Kutleša govorit će o Supekovu istraživanju djela Ruđera Boškovića.
Ivan Supek rođen je u Zagrebu. Bio je fizičar, filozof, književnik i borac za mir te humanist. Nakon mature godine 1934. upisao je studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a potom studij nastavio u Beču, Parizu, Zurichu i Leipzigu. Godine 1940. doktorirao je fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizičara Wernera Heisenberga, s kojim je nastavio rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama pa je poznat po otkriću diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost materijala na tim temperaturama. Potaknuo je izdavanje tromjesečnika “Encyclopedia moderna”. Godine 1969. postao je rektor Sveučilišta u Zagrebu, a 1970. potaknuo osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. Za Hrvatskog proljeća 1971. na popisu je nepoželjnih javnih osoba te je nakon konferencije u Karađorđevu prisilno isključen iz javnog života na 18 godina. Bio je kritičar procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti. U doba prisilne šutnje u domovini održavao je predavanja na mnogim svjetskim sveučilištima. Bio je predsjednik HAZU od 1991. do 1997. godine. Supek je autor i brojnih romana i drama s filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama.
izvor: hina
fotografija: fah