Brojni Zagrepčani u subotu su obilježili Mjesec svjesnosti o zatajivanju srca, bolesti od koje u Hrvatskoj boluje čak 80.000 građana i koja ima iznimno visoku smrtnost.
„Zatajivanje srca je jedna od najčešćih zloćudnih bolesti u svijetu, čak dva posto populacije boluje od zatajivanja srca, točnije oko 80.000 osoba u Hrvatskoj ima dijagnosticiranu bolest zatajenja srca“, rekao je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.
Naglasio je kako je smrtnost ove bolesti iznimno visoka, čak 50 posto pacijenata kojima je dijagnosticirana bolest zatajivanja srca, umire unutar pet godina.
Prognoze preživljavanja ove bolesti daleko su lošije od mnogih oblika karcinoma. Zbog svega navedenog iznimno je važna njena pravovremena i ispravna dijagnostika kako bi se usporilo napredovanje bolesti, produljio život i osiguralo adekvatno liječenja, rekao je akademik Miličić.
Jedna od najčešćih prepreka dijagnostike su simptomi koji nisu specifični za ovu bolest, već mogu biti simptomi i mnogih drugih bolesti.
Beroš: Laboratorijska pretraga u laboratorijima pri domovima zdravlja
Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će se poduzeti sve kako bi se laboratorijska pretraga biomarkera NT-proBNP za zatajivanje srca mogla provoditi u primarnim laboratorijima pri domovima zdravlja.
„Uvođenjem pretrage, koja pruža važne informacije o srčanoj funkciji posebice u kontekstu zatajivanja srca, olakšat ćemo i ubrzati postavljanje dijagnoze zatajivanja srca“, izjavio je ministar.
Najčešći čimbenici rizika bolesti zatajivanja srca upravo je koronarna bolest, odnosno prekasno liječen infarkt miokarda, zatim višegodišnja neliječenja arterijska hipertenzija, šećerna bolest, pretilost i poremećaj metabolizma masnoća u krvi.
Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o zatajivanju srca Hrvatsko kardiološko društvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Zakladom Hrvatska kuća srca organiziralo je u subotu javno zdravstvenu akciju na Trgu bana Josipa Jelačića, građani su imali priliku besplatno provjeriti visinu arterijskog tlaka, razinu glukoze i kolesterola u krvi te se savjetovati s liječnicima i medicinskim osobljem o rizicima zatajivanja srca, mogućnostima dijagnostike te liječenju.