Hrvatski sabor donio je odluku o proglašenju 2021. Godinom Marka Marulića, a obilježava se od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022. godine. Povod tomu 500 je godina od tiskanja Marulićeve Judite, prve autorske knjige na hrvatskom jeziku zbog koje je Marulić nazvan ocem hrvatske književnosti. Judita je prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti napisan 1501. na narodnom jeziku, a objavljen u Veneciji 1521. godine.
Judita je bila europski bestseler svog vremena, prevedena je na mnoge svjetske jezike te je za Marulićeva života doživjela čak tri izdanja u 18 mjeseci. Ovo djelo svjedoči o značajnome mjestu hrvatske kulture u europskim okvirima.
U Srednjoj školi „Ivan Seljanec“ Križevci, Godinu Marka Marulića obilježili su spajanjem znanja i vještina nekoliko obrazovnih sektora. Želja nastavnica hrvatskoga jezika Vlatke Cukor Jukice i Ive Šakić bila je naglasiti darovitost i vrijedne ruke nastavnika i učenika, ali istovremeno napraviti projekt suvremenim i atraktivnim povezujući utjecaj tehnologije i društvenih mreža. U prvom je planu bilo približavanje Marka Marulića i Judite suvremenom dobu i učenicima jer su im kanonska djela danas teško razumljiva, posebice ako se radi o djelu iz 16. stoljeća. Iskoristili su likovnu nadarenost učenika, koji su uz smjernice iz stvarnoga života Marulića i djela Judita vizualno dočarali velikog pisca i njegovu starozavjetnu inspiraciju.
Najavu projekta u obliku plakata napravila je nastavnica Vlatka Cukor Jukica, a na njemu su učenici odgovaranjem na pitanja mogli vidjeti koje će se aktivnosti odvijati obilježavanjem važne Godine.
Učenica Ivana Vrbančić olovkom je napravila Marulićev portret, oslanjajući se na njegov prikaz na novčanici hrvatske kune. Da bismo ga približili učenicima, stavili smo portret u otvoreni okvir u kojem su se učenici mogli fotografirati ili napraviti popularni selfi te su učenice Eva Novak i Marta Valjak napravile zamišljeni intervju s Marulićem.
Juditu su oživjeli uz pomoć njezine haljine koju je prema opisima iz epa rekonstruirala i sašila kolegica Gordana Štengl iz sektora za tekstil. Nakon izrade haljinu je postavila na krojačku lutku bez glave da bi se učenice mogle fotografirati s haljinom, a pod pravim kutom izgledale su kao da nose haljinu. (Zlatimi žicami sjahu se poplitci, a trepetljicami zvonjahu uvitci. Stahu zlati cvitci po svioni sviti, razlici, ne ritci po skutih pirliti.). Prostor za Juditinu haljinu i okvir s Marulićevom slikom zamišljeni su kao svojevrsni nagradni foto kutak, a učeničke fotografije s najviše lajkova na školskoj Facebook stranici dobile su slatku nagradu.
Osim prikaza Juditine haljine, 4. je pjevanje epa posvećeno petrarkističkom opisu renesansne ljepotice i njezinu kićenju prije odlaska u Holofernov šator. Juditinu ljepotu naglašava nakit koji se u djelu spominje. Prstenje i uređenje lica i kose likovno su prikazali učenici Claudia Bencarić i Valentino Biškup iz 4. a razreda uz pomoć i savjete nastavnice Gordane Hasanec, oživjevši tako Marulićeve stihove:
“Svitlo čarljeniti ja rubin na parstih,
cafir se modriti, bilit na rukavih
biser i na bustih, i sve od zlatih plas
sjati se na bedrih prehitro kovan pas.
Velik urehe glas da liposti veći,
ka biše kako klas iz trave resteći,
al kami, ki steći u zlato, zlatu da,
izvarsno svitleći da zlato većma sja.”
Cjelokupni prikaz mode 16. stoljeća i razvoj krinoline pripremila je nastavnica Gordana Hasanec u tekstualnom obliku, ali uz dodatak dviju skica te uz prikaz tkanina i dezena toga doba.
Život Marka Marulića u obliku velikog stripa s ključnim događajima i osobama napravila je nastavnica Tanja Valsted uz pomoć učenika iz 3. e i 3. k razreda. Koristili su se raznim crtaćim tehnikama i kolažima da bi dočarali perspektive prostora i likova, a pano su dodatno ukrasili ornamentima koji su upotpunili renesansno razdoblje.
Da iz vida ne izgubimo tiskano izdanje Judite, učenica Antonela Arki iz 4. a razreda svojom je rukom pokušala dočarati starinski tisak te je prepisala invokaciju s početka epa i ulomak iz 4. pjevanja gdje se vidi Juditino uređivanje za odlazak u Holofernov šator.
Likove Judite, Abre, Holoferna i vojnika ispred šatora u obličje lutkica pretvorila je školska pedagoginja Tamara Vrhovec, pazeći na sve reprezentativne oznake likova poput kaciga i dezena haljine.
Dio projekta obuhvatio je i radionicu nakita nadahnutu opisima iz Judite koju je za učenice vodila Dalia Katavić, poznata križevačka umjetnica. Razlog suradnje leži u činjenici da je Dalia napravila kolekciju nakita inspiriranu likom Marulićeve Judite, dok su učenici nadahnuti djelom Judita i opisom kićenja renesansne ljepotice odlučili rekonstruirati Juditinu odjeću i nakit. Radionica je započela kratkim predavanjem o materijalima i tehnikama njihove obrade, a nakon toga je svaka učenica dobila radni materijal za izradu nakita po želji i prema vlastitoj inspiraciji.
Na kraju je važno za pomoć i suradnju zahvaliti nastavniku Damiru Katanoviću i njegovim učenicima strojarima na praksi koji su pomagali da u tehničkome dijelu projekta ništa ne pođe po zlu. Ova nam je suradnja ukazala na brojne neistražene talente u nama samima, ali i podsjetila nas da možemo mnogo toga postići zajedništvom i suradnjom te spojem više zanimanja i generacija.
Iva Šakić