STRUČNO-ZNANSTVENI ODJEL
FILOZOFIJA NADE / Lars Fr. H. Svendsen; s norveškoga preveo Mišo Grundler. Zagreb: TIM press, 2023.
Što je nada? Što zapravo znači nečemu se nadati? Međunarodno priznati filozof Lars Fr. H. Svendsen nakon straha, zla, dosade, slobode, usamljenosti i laži istražuje nadu – i to ne bez razloga. Nada je preduvjet za život vrijedan življenja – u životu ispunjenom kušnjama, nada je ono što čovjeka može usmjeriti i motivirati ga da ih nadiđe. Nada nam je danas potrebnija nego ikada.
Recentna zbivanja u Europi ponukala su autora na promišljanje filozofskih aspekata nade kao fenomena koji svakom pojedincu nosi različita značenja i vrijednosti. Nekima ona znači pasivnost, odustajanje od vjerovanja da čovjek može nešto promijeniti te prepuštanje uvjerenju da će se izvanjske sile pobrinuti da dobije što želi. Za druge je pak nada aktivna i povezana s djelovanjem na ostvarenju mogućnosti, jer budućnost nije predodređena. Nada može biti oboje. Svendsen nadu smatra neizbježnom u normalnom ljudskom životu, no je li ona blagoslov ili prokletstvo, nije sasvim jasno.
ZAVIČAJNI ODJEL ZBIRKA CRISIENSIA
HRVATSKA VINSKA KULTURA / Tanja Baran. Križevci: Prigorski Media, 2024.
Autorica Tanja Baran, rođena Križevčanka, novinarka, radijska voditeljica, i urednica Hrvatskoga radija Sljeme, u knjizi opisuje razvoj svjetske vinske kulture i utjecaj na hrvatsku, razvoj hrvatske vinske kulture od stoljeća VII. do danas, pijačka društva, klubove, vinske običaje i svece, hrvatsku vinsku kulturu u umjetnostima: književnosti, likovnosti (kiparstvo, slikarstvo, karikatura, fotografija, primijenjeni dizajn) te glazbi.
Dodatak su i najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule: Križevački štatuti, Zagrebačka puntarija, Varaždinski fureš, Ivanečka smešancija, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Koprivničke regule i Svetojanska lumparija, kao i Veliki ritual o krštenju mošta…
DJEČJI ODJEL
NA GRANICI (NE)MOGUĆEG / Saša Veronek Germadnik; [ilustracije Petra Brnardić]. Zagreb: Naklada Ljevak, 2023.
Psić, kojega baka donosi unucima u grad, bit će veliko iznenađenje kako za likove u romanu tako i za čitatelje. Simpatična, siva, mekana loptica raspolaže neočekivanim sposobnostima, što će izazvati puno iznenađenja, zabuna, smijeha te dvojbi o mogućemu i nemogućemu. A kad se čini da je događajima na granici nemogućega došao kraj, zakotrljat će se uzbudljiva krimi-priča sasvim u granicama mogućega.
Iz knjige:
Svako mjesto ima nešto ili nekoga kime se svi ponose. Kestenovac je, među ostalim, imao i Starog Tomu. Čak je nastala i uzrečica: točan kao Tomo.
Kad je zadnji put Tomo zakasnio, ni najstariji se ne sjećaju. Kad su ga prozvali Stari Tomo, ni to se nitko ne sjeća. Ali svi znaju da je iza sebe ostavio dugu, dugu cestu kilometara i bezbroj zavoja.
– Evo ga! Točan kao uvijek! – uzvikne netko.
Ivor pogleda na sat i zadivljeno fućne: trideset sekundi do šesnaest sati. Možda će i on biti vozač autobusa koji nikad ne kasni?
Baku je prepoznao još u autobusu, nitko drugi ne nosi takve šarene marame. Ova je bila nova s jakim narančastim obrubom. Baka ih je sve sama plela, i to zato što nije bila zadovoljna ponudom u trgovinama.
BELETRISTIKA
KRALJEVSTVO OVOGA SVIJETA / Alejo Carpentier; sa španjolskoga prevela Željka Lovrenćić. Zagreb: Petrine knjige, 2023.
Nekoliko godina nakon oslobođenja od francuske kolonijalne vlasti Haiti je tijekom vladavine crnog kralja Henrija Christophea potonuo u razdoblje žestoke brutalnosti, užasa i praznovjerja. U Kraljevstvu ovoga svijeta kubanski pisac Alejo Carpentier na nadnaravan način pripovijeda o prvoj uspješnoj revoluciji robova u povijesti zapadnoga svijeta koja je izbila na Haitiju nekoliko godina prije one najpoznatije, francuske. Kroz sjećanja starog roba Ti-Noela opisuje se propast crnačkog režima izgrađenog na korupciji i prijeziru prema ljudskom životu, na orgijama vudua, na rasnoj mržnji, erotomaniji i nevjerojatnoj lažnoj profinjenosti – na istom onom zlu zbog kojih su svrgnuli Francuze.