ŽIVOT DUŠE: NADAHNJUJUĆA VIZIJA DUHOVNE SUDBINE ČOVJEČANSTVA / Gary Zukav; Zagreb: Mozaik knjiga, 2015.
Prošireno izdanje povodom 25. obljetnice objavljivanja s predgovorom Oprah Winfrey i Maye Angelou te “Vodičem za učenje”.

Sve odluke koje donesemo pod utjecajem straha, (npr. ljutnja, ljubomora, osveta) upućuju na to da smo se odlučili za nesvjestan razvoj s bolnim i razornim posljedicama kakve strah uzrokuje. Svaka odluka koju donesemo pod utjecajem ljubavi (npr. zahvalnost, strpljenje, uvažavanje) zapravo je pokazatelj da smo se odlučili za svjestan razvoj sa zdravim i konstruktivnim posljedicama kakve uzrokuje ljubav.
Zašto se ne biste odlučili za svjestan put – put radosti? Zašto ne biste svjesno putovali prema sjedištu duše, mjestu na kojem pomoću namjere možete energiju pretvarati u materiju? Zašto ne biste svoj svijet ispunili ljubavlju i u njemu živjeli?
Svi putovi vode kući.
Svaki put kada netko pročita knjigu i oduševi se njome kao i ja prije dvadeset pet godina, preplavi me osjećaj zadovoljstva. Ako ste spremni vidjeti svijet na novi način, ako ste spremni otvoriti se i promijeniti vlastiti život, ako ste spremni za uzbudljivo buđenje, mislim da ćete i vi osjetiti oduševljenje. – Oprah Winfre
***
Gary Zukav rođen je u Teksasu, odrastao u Kanzasu, diplomirao na Harvardu i služio u Vijentnamu. Njegovo buntovništvo i ovisnost o seksualnosti ustupili su mjesto strasti za stvaranjem stvarne moći – povezivanjem osobnosti s dušom.
Godine 1979. objavio je svoju prvu knjigu «The Dancing Wu Li Masters: An Overview of the New Physics», koja je osvojila Američku nagradu za znanost, a 1989. «Život duše». Nakon toga radio je emisije s Oprah Winfrey, a «Život duše» je postao broj jedan na listi uspješnica. 2000. godine objavio je knjigu «Soul Stories» a 2002. «Srce duše» i «Izbor duše» («The Mind of the Soul: Responsible Choice») zajedno s Lindom Francis. Njegove knjige su se prodale u ukupno šest milijuna primjeraka prevedenih na dvadeset četiri jezika.
DUBLIN NOIR: KELTSKI TIGAR PROTIV RUŽNOG AMERIKANCA – Zagreb: Durieux, 2014.

Iz recenzije:
… Navodno irsko gospodarsko čudo — »Keltski tigar« — katapultirao je Dublin na svjetsku pozornicu iako se ovdje grad ne promatra baš kroz ružičaste naočale. Crni irski humor zrači iz svih priča, kao da su pisci nagonski znali: ako želiš nešto učiniti na dublinski način, onda želiš da to bude smiješno kao grijeh i mračno kao osmijeh na Joyceovu licu kad je saznao da je na popisu zabranjenih knjiga. Biti Irac znači plesati na Titanicu; smijeh uistinu jest najbolja osveta, to je naš način da poravnamo račune.
Nećete ovdje naći mnogo irskih vilenjaka ili tradicijskih bubnjeva, bodhrana — i nitko neće podići uvis svoj zeleni šešir u znak pozdrava. »Miran čovjek« je postao mračan, i još kako. Ako ništa drugo, ova će zbirka zabiti zadnji čavao u lijes irske karikature prodavača verbalne magle i slatkorječivih baljezgarija. U danima britanske okupacije biti izvan Dublina značilo je biti izvan civilizacijskog kruga. Ova je zbirka toliko daleko od toga perimetra da granicu ne možete ni vidjeti.
Slično irskoj logici u njezinu najuvrnutijem obliku, u ovoj knjižici naći ćete priču koja se seli iz Budimpešte u Dublin, a napisao ju je Teksašanin. U drugoj priči Ray Banks iz Manchestera u Engleskoj predstavlja viziju Dublina podjednako strastveno kao i bilo koji Kelt. Jedan od najslasnijih trenutaka u cijeloj zbirci nastupa kada fatalna žena u priči Petera Spiegelmana svojem sugovorniku kaže: — Ponašaš se vrlo irski za jednoga newyorškog Židova, Jimmy — lijepo ćeš se uklopiti u Dublin. — Jedino na što možete računati u svakoj priči u ovoj knjizi jest iskrivljeni pogled na to nestabilno i nepredvidljivo mjesto. …
OLIVINO NASLJEĐE, Alida Bremer; Zaprešić: Fraktura, 2015.

Od teškoga težačkog života u Vodicama na prijelazu stoljeća preko Prvoga svjetskoga rata, atentata na Stjepana Radića, okupacije Dalmacije, ustanka i partizanske borbe, odlazaka u logore od Molata do Italije i Vojvodine, zbjega u El Shattu do Domovinskoga rata, Alida Bremer tka priču o obiteljskim tajnama, odvođenjima u noć, strijeljanjima i paljenju kuća, o svemu što se u današnjoj Hrvatskoj, zajedno s partizanskim spomenicima, zaboravilo.
Olivino nasljeđe roman je o Dalmaciji, o njezinim okusima i mirisima, o ženama i muškarcima, o Hrvatskoj koja je i dalje podijeljena i nesretna, o privatnim povijestima koje može razotkriti samo netko tko nije uronjen u našu svakodnevicu. O životu između dva jezika i dvije države, vlastitim dilemama i snovima, zapuštenome masliniku, napuštenoj kući i starom otomanu na kojem je nekoć, opterećena svojim strahovima, Oliva po cijele dane ležala strepeći za svoje kćeri i unuke.
***
Alida Bremer rođena je u 1959. u Splitu. Studirala je komparativnu književnost, romanistiku, slavistiku i germanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Nakon što je doktorirala, niz je godina radila kao znanstvena suradnica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Vodila je niz projekata promocija hrvatske i drugih književnosti jugoistočne Europe koji su zajedno proveli Zaklada Robert Bosch, TRADUKI i Leipziški sajam knjiga.
Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te je prevela na njemački mnogobrojna djela s hrvatskoga, srpskog i bosanskog jezika.
Olivino nasljeđe, njezin prvi roman, u Njemačkoj je dobio izvrsne kritike i izazvao oduševljenje publike.
prigorski.hr/Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci (Lovro Janeš)





