TRIGLAV: NAJVIŠA SLOVENSKA PLANINA SA SVIH STRANA : [PLANINARSKI VODIČ] / Tine Mihelič, Peter Pehani; Zagreb: Libricon, 2015
“Triglav nije planina, Triglav je kraljevstvo”, rekao je još davno Julius Kugy. Mnogi bi dodali i simbol, vladar svoje okolice te najpoželjniji planinarski cilj u Sloveniji i jedan od najpoželjnijih ciljeva cjelokupnih Istočnih Alpa. Ne čudi stoga to što Triglav svake godine privlači mnoštvo planinara, a oni iz Hrvatske tradicionalno su među najbrojnijima.
Ova knjiga je prvi planinarski vodič za Triglav na hrvatskom jeziku. U njemu je detaljno opisano osam klasičnih pješačkih pristupa na Triglav, a u kratkim crtama predstavljano je i nekoliko ostalih varijanti uspona. Ture u knjizi opisane su jasno i precizno, a opisima su pridodane pregledne skice i karte te izvrsne fotografije koje su snimili neki od najboljih slovenskih planinskih fotografa.
Uvodna poglavlja daju praktične savjete za uspon na vrh, kratke osvrte na najvažnije događaje u povijesti planine, zanimljivosti i pregled prirodnih znamenitosti. Opisi tura predstavljeni su u obliku jednostavnom za upotrebu, a sadrže sve što trebate znati kako biste se uspješno i sigurno popeli na ovaj predivan vrh.
Odlične fotografije i tisak na visokokvalitetnom papiru čitatelju će dati dojam monografskog izdanja, dok je, s druge strane, praktičan uzdužni format s gipkim koricama izuzetno prikladan za džep na ruksaku svakog zaljubljenika u planine.
Planinarski vodič za Triglav namijenjen je svima koji vole planine, posebno Julijske Alpe. Onima koji se tek spremaju na Triglav pružit će sve neophodne informacije, kako u fazi pripreme uspona tako i na terenu; onima koji su na Triglavu već bili ponudit će mogućnosti uspona nekim drugim putom, a onima koji ovu prekasnu planinu već dobro poznaju biti će podsjetnik na ljepote koje ona nudi.
Književnost me iznevjerila: (eseji s margine) / Marina Šur Puhlovski. – Zagreb: Alfa, 2015.
Eseji/pamflet obuhvaćeni naslovom književnost me iznevjerila Marine Šur Puhlovski pokušavaju promisliti zašto je suvremena umjetnost – književnost, slikarstvo, glazba – završila u kiču i zašto je u životu čovjeka izgubila posredničku ulogu, ostavivši ga na cjedilu – dakle iznevjerila ga.
Suvremena književnost postala je isključivo sredstvo trgovine i zabave, knjige se pišu za jednokratnu uporabu i više nikome ništa ne govore. Vrijednosni su kriteriji izgubljeni, a time je okončan proces detronizacije kulture, posebice književnosti. Knjiga se sastoji od četiri eseja: “Osjećanje svoje sudbine kao tuđe”, “Smisao tradicije”, “Slučaj Fernanda Pessoe”, te “Književnost me iznevjerila”.
***
Marina Šur Puhlovski rođena je u Zagrebu, 20. IX 1948.
Završila je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Piše romane, pripovijesti, putopise, pjesme u prozi, eseje, te zapisničku prozu.
DUBLJE OD BEZDANA / David Kelečić. – Zagreb: Hangar 7, 2015.
Roman “Dublje od bezdana” koristi uvriježene arhetipove kako bi prikazao da se i moderan čovjek danas nastoji držati ideala antike, ali ti stari uzori danas više nisu adekvatni. Na pojedinca se postavlja izniman pritisak koji je nužno preispitati jer nisu svi rođeni da budu heroji niti bi se mogli nositi s odgovornošću koju taj arhetip nosi. Kroz poznate motive junaka, djeve u nevolji i zlokobne prijetnje isprepliću se moderni problemi koji ovim pojmovima daju mnogo veću dubinu i čitaju se na potpuno novi način.
U poznatome citatu velikog Friedricha Nietzschea, “Tko se bori s nemanima, treba pripaziti da sam pritom ne postane neman. A kad dugo gledaš u bezdan, i bezdan se zagleda u tebe.”, krije se lajtmotiv knjige, trauma glavnog junaka ali i neraskidiva veza s nečim što je izvan svake ljudske spoznaje.
Sinan je prisiljen suočiti se s teškom ovisnošću o alkemijskom napitku kojeg je koristio kao lijek. Rastuća bol koči ga u ostvarenju ciljeva, uništava mu osobne odnose i tjera ga na sve očajnije akcije. On je atipičan junak, daleko od slike idealnog heroja, ovisnik kojeg guše teške traume. U borbi za vlastite ciljeve izgubio je moralni kompas i proganjanju ga strahovi prošlosti s kojima se nikako ne želi suočiti.
Daleko od doma u divljinama sjevera, u njemu raste žudnja za civilizacijom u kojoj je odrastao, ali dok ne uspije rastjerati tamu mučnih sjećanja, razbiti okove vlastitih strahova i suočiti se s demonima, nema mu povratka. Zbilja ili uobrazilja, hamletovsko je pitanje za Sinana koji mora sići u Labirint i ići sve dublje i dublje…
***
David Kelečić (1986.) je pisac mlađe generacije fantastičara i aktivan sudionik u kreiranju domaće žanrovske scene. Do danas je objavio petnaestak priča, novela i minijatura u žanrovskim zbirkama te časopisima Ubiq i Sirius B.
Za svoja je djela osvojio nagradu SFERA u kategoriji Najbolja priča i nagradu Artefakt za priču “Imago Ultima” te nagradu SFERA za minijaturu “Dječak i mora”.
“Dublje od bezdana” njegov je prvi roman.
prigorski.hr/Gradska knjižnica “Franjo Marković” (Lovro Janeš)