Jedan od najboljih načina za provesti vruće, ljetne dane je uz knjigu. Pogledajte koji su novi naslovi stigli u Gradsku knjižnicu Franjo Marković Križevci.
DO NADE I NATRAG: EUROPA 1950.–2017. / Ian Kershaw; – Zaprešić: Fraktura, 2018.
Iz predgovora:
Knjigom Do nade i natrag, Europa 1950.–2017. Ian Kershaw dovršava svoj projekt pisanja europske povijesti dvadesetog stoljeća. Jednom, kada ova sadašnjost postane prošlost, ovo djelo neće ostati zapamćeno samo kao intelektualna avantura vrhunskog povjesničara koji se, svjestan rizika, upustio u pisanje povijesti vlastitog vremena. Ono će samo po sebi postati važan historiografski izvor, dokument o tome kako je “naša” sadašnjost percipirala sebe samu i kako je doživljavala neizvjesnu sudbinu Europske Unije, krizu kapitalizma, sve veće nejednakosti, globalizaciju, Putinovu Rusiju te sukob liberalne demokracije i autoritarnoga, ksenofobnog populizma. No ne treba zaboraviti da neki prostor nikada nije doživio takvu razinu materijalnog blagostanja te da nikada nigdje to blagostanje i individualne slobode nisu rasli tako postojano kao u Zapadnoj Europi od 1950. do naftne krize 1973. Do nade i natrag stoga završava mišlju da su posrtanja i skretanja, usponi i padovi trajno obilježje europske povijesti. Budućnost će pak u ovoj knjizi prepoznati zablude, nade i strahove, ali i točna predviđanja. Sve što Europljanima suočenima s tim mijenama preostaje jest da posljednje utočište pokušaju pronaći u Hrabrosti. – Vuk Perišić.
***
Ian Kershaw (rođen 1943.) britanski je povjesničar i pisac koji se ponajviše bavi poviješću Njemačke u 20. stoljeću. Na početku svoje karijere proučavao je srednji vijek, no potom se posvetio modernoj povijesti. Smatraju ga jednim od vodećih stručnjaka za Treći Reich i Adolfa Hitlera, a objavio je dvadesetak knjiga upravo na te teme. Dobitnik je nagrada Wolfson, Elizabeth Langford i Bruno Kreisky te jedan od dobitnika prve knjižne nagrade Britanske akademije, čiji je član. Prije umirovljenja predavao je na Sveučilištu u Sheffieldu, a kao stručni savjetnik surađivao je na brojnim BBC-jevim dokumentarnim serijama.
https://www.mvinfo.hr/knjiga/12669/do-nade-i-natrag-europa-1950-2017
USPAVANKA ZA VJERU B.: KRATKE PRIČE / Pero Budija; – Križevci: Veda, 2019.
Iz predgovora:
“Primjerice, čitav niz priča, koje bi izdvojene i povezane mogle činiti cjelinu jedne prave male novele, odnosi se na njegove roditelje, na nimalo uljepšan lik tvrdoglavog, uskogrudnog i gotovo čitav život zlovoljnog oca pomorca i potpuno kontrastan lik plahe i strpljive majke. U pričama iz svog najranijeg djetinjstva na otoku, nad kojim se nadvijaju divni i blagi likovi djeda i bake i njihov život proveden u simfoniji tišine skladane od velike ljubavi, autorova ljubav prema pripovijedanju osobito se iskazuje u nizu pravih pripovjedačkih bisera lijepog jezika koji s lakoćom preskače iz standardno-književne u dijalektalnu varijantu. Jedan od najljepših iskaza nalazi se u priči čiji naslov nosi čitava zbirka. Usporedba u kojoj autorova majka po notama zlatnih kukuruznih zrna svira uspavanke, etide i kantate na kamenom žrvnju kao na violončelu najljepša je i najpoetskija pohvala i glazbalu i kamenom alatu koju sam ikada pročitao.” – Branimir Pofuk
***
Pero Budija rođen je 1951. na otoku Viru. Ekonomist je po zvanju, umirovljenik po zanimanju. U Križevcima živi od 1981. godine. Piše odavna mada je dosada objavio malo toga. Možda je tek spomena vrijedno da je dugogodišnji suradnik portala Križevci.info, za koji je pisao mjesečne kolumne. Jednom je na republički natječaj po-slao kratku priču „Ostati mlad” i (s još dvojicom autora) osvojio zlatnu medalju. U mladosti vrhunski sportaš, hrvatski prvak, rekorder i jugoslavenski reprezentativac na dugim prugama, medalje, pehare i diplome spremio je u garažu. Priče koje ste pročitali napisao je tijekom zadnjih desetak godina, bez pretenzije da bi osvojio medalje, tek kao želju da zabilježi jedno vrijeme, ljude, običaje, svakidašnjicu. Priče uranjaju u vrijeme njegova najranijeg djetinjstva (na Viru), srednje škole u Zadru i fakulteta i sporta u Zagrebu. Upravo zbog tog razloga smatra se Viraninom, Zadraninom, pomalo Zagrepčaninom i Križevčaninom.
http://www.knjiznica-krizevci.hr/katalog/knjiga.php?id_broj=65282
https://www.krizevci.info/2019/05/20/u-srijedu-u-gradskoj-knjiznici-predstavljanje-zbirke-kratkih-prica-pere-budije/
KNJIGULJICA / Giorgio Surian; – Varaždin: Modernist, 2018.
Svjetski proslavljeni bas bariton i mnogostruko nagrađivani nacionalni prvak opere Giorgio Surian napisao je svoj književni prvijenac, roman za djecu i mlade “Knjiguljica”.
Roman nam poticajno poručuje da najbolje ideje, duhovne težnje te plemenitost otkriva i nudi knjiga, koliko god ona danas bila zasjenjena atraktivnim, ali često površnim digitalnim svijetom.
Autor o knjizi govori kao o osebujnoj urbanoj bajci: „Ona je mala čarobna knjižica imenom ‘Knjiguljica’ koja vidi o čemu ljudi sanjaju, čemu su težili, progledava ono što godinama skriveno nose u srcu dok hranjeni iluzijama, zavaravajući sebe i druge, tonu u košmar niskih i bespredmetnih stvari. Mala ‘Knjiguljica’ unosi poruku nade, pomirenja i boljitka, a pozitivan dojam dodatno garnira dirljiva demontaža globalno obesmišljene virtualne stvarnosti, iako se pojmovi poput mobitela, tableta, Facebooka, televizije i interneta ne spominju“.
DNEVNIK JEDNOG BALAVCA / Branka Klisović; [ilustracije Žaneta Marinković]. – Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2018.
Roman ”Dnevnik jednog balavca” autorice Branka Klisović dobitnik je ovogodišnje nagrade za najbolji neobjavljeni roman za djecu i mlade „Zvonko“ koju svake godine dodjeljuje Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca.
Taj je naslov razveselio članove žirija ne samo svojom uvjerljivošću, stilskom dorađenošću i duhovitim situacijama u kojima se možemo prepoznati. … Priča je to o jednom trinaestogodišnjaku ispričana u prvom licu jezikom koji će protagonistovi vršnjaci instantno prepoznati kao njima razumljiv na svim razinama – i na planu izražavanja i na planu fabulativne dinamike koja se tim jezikom postiže.
Autorica je uspjela od početne ideje – prisilno pisanje dnevnika – do kraja događaja koje pratimo, što se podudara s jednom školskom godinom, održati neposrednost i nepretencioznost te se suzdržati od dociranja u situacijama kad je odraslom promatraču teško odoljeti da ne prosuđuje.
Ako se ikoji roditelj ili netko drugi pitao što se događa u umu jednog tinejdžera, ova bi mu knjiga mogla dati zapanjujući i zabavan odgovor na to pitanje. Ne samo da ćete moći zaviriti u život jednog naraštaja, današnjih mladih, nego ćete na kraju morati priznati da brige koje ih tište, doduše, imaju drukčiju kulturološku kulisu, načičkanu mnogim tehnološkim novotarijama, ali u dubinama svi još i danas dijele iste strahove kao i mnoge generacije prije – hoće li nam simpatija biti uzvraćena i kako zadovoljiti odrasle koji nikako, i nikad nisu, razumjeli svoju djecu jer su prebrzo zaboravili što ih je mučilo kad im je bilo trinaest.
***
Branka Klisović rođena je 1984. godine u Zagrebu. Učiteljski fakultet s pojačanim predmetom Hrvatski jezik završila je 2009. godine, nakon čega je radila u mnogim zagrebačkim i prigradskim školama kao učiteljica razredne nastave i učiteljica produženog boravka.
- godine počela je pisati personalizirane slikovnice i tiskati ih, no ne i izdavati.
2018 godine prijavila se na natječaj Zvonko sa knjigom Dnevnik jednog balavca balavca i s njome je osvojila navedenu nagradu.
Slikovnice U visine, Hrabra Dora, Sva Hedina lica, Za tri mala anđela, razni igrokazi i pjesme za djecu dosad su zabavljali samo školsku i vlastitu djecu, a nada se da će uskoro zabavljati i djecu cijeloga svijeta.
UMIJEĆE IZBORA U SVIJETU PREOBILJA: O ODABIRU I SKRBI / Michael Bhaskar; – Zagreb: Naklada Ljevak; Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera, 2018.
„Nudi li nam se danas mnogo više informacija i proizvoda nego što nam uistinu treba? Čemu služe golemi mobilni arhivi u našim džepovima krcati podacima, dostupni svake sekunde? Nudi li nam se obilje hrane, odjeće, lijekova i energenata u čiju kvalitetu nismo sigurni? Je li golema mogućnost izbora prednost ili opterećenje? Znamo li uopće birati u novonastalom preobilju svega? Odgovore na takva pitanja daje londonski nakladnik i erudit Michael Bhaskar u Umijeću izbora u svijetu preobilja.
Bhaskar razmišlja kako organizirati život i kako donositi dobre odluke u svijetu preopterećenom informacijama i, uopće, najrazličitijim potrebnim i manje potrebnim dobrima. U doba pretjeranog preobilja, to nije pitanje pojedinačne odluke ili poslovne strategije, već način da se u život unese više smisla. Ako je, a je, u posljednje dvije godine proizvedeno više podataka nego u cijeloj povijesti, onda bogatstvo više nije u množini informacija ili proizvoda nego u uspješnom biranju. Ne u gomilanju i sve većoj proizvodnji, nego u selekciji – u znanju o vrednovanju, o izboru najboljeg i o skrbi za najboljeg. Umijeće izbora knjiga je o dobrim izborima i stvaranju novog smisla u sve većem i amorfnijem mnoštvu svega – što je za Bhaskara nova učinkovita životna, ali i poslovna strategija.
Umijeće izbora u svijetu preobilja: o odabiru i skrbi za sada je jedina monografija koja znanstveno pristupa problemu prekomjerne proizvodnje autorskih sadržaja što otežava, a katkad i onemogućuje kvalitetan izbor. Kako navodi sam autor: “Dvjesto smo godina živjeli u svijetu koji veliča kreativnost, cijeni rast iznad svega ostalog, neumitno povećava produktivnost i uvijek želi više: više ljudi, više resursa, više podataka, više svega. Međutim, svakim je danom sve jasnije da smo pretrpani.“
Knjiga je namijenjena, i pomoći će svima koji se već bave industrijama kulture (nakladništvo, film, glazba, videoigre itd.), ali podjednako je mogu koristiti i studenti budući da je napisana jasno i koncizno i da donosi mnoštvo praktičnih primjera.“
prof. dr. sc. Miha Kovač (iz recenzije)
https://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-22568-umijece-izbora-u-svijetu-preobilja
ZLO / Eiríkur Örn Norddahl; s islandskoga prevela Daria Lazić. – Zagreb: Naklada OceanMore, 2018.
U studenom Reykjaviku, na stajalištu taksija, susreću se Agnes i Ómar. Agnes Lukauskaitė druga je generacija židovskih imigranata iz Litve i, obuzeta holokaustom, piše diplomski rad o populizmu i ekstremnoj desnici. Njezin dečko Ómar Arnarson, lingvist nezaposlen od islandske financijske krize, pretpostavlja da ga je Agnes zavoljela – no ne zna da Agnes možda nešto osjeća i za Arnóra, obrazovanog neonacista, desničarskog aktivista i doktoranda povijesti.
Priča je zapravo krenula u ljeto 1941. kad je pola stanovnika malenoga litvanskog grada Jurbarkasa poklano u obližnjoj šumi. Dvojica Agnesinih pradjedova sudjelovali su masakru: jedan je upucao drugoga, a tri generacije poslije Agnes stradanje Židova pretvara u svoju životnu opsesiju.
Višestruko nagrađeni roman “Zlo” islandskog pisca Eiríkura Örna Norðdahlaprogovara o holokaustu i ljubavi, o Islandu i Litvi, o rasizmu i populizmu ekstremne desnice, ali i o nasljeđu Drugoga svjetskog rata – čije nas suvremene utvare ne prestaju progoniti ni dan-danas.
***
Eiríkur Örn Norðdahl (1978.) islandski je pjesnik, prevoditelj i romanopisac. Dosad je objavio devet zbirki poezije, šest romana, dvije zbirke eseja i filozofsku kuharicu. Također je aktivan u zvučnoj i performativnoj poeziji, vizualnoj poeziji, poetskom filmu te raznim konceptualnim poetskim projektima.
Za roman “Zlo” (Illska, 2012.) osvojio je Islandsku književnu nagradu i Nagradu islandskih knjižara, a bio je nominiran i za Književnu nagradu nordijskog vijeća a francuski prijevod tog romana dobitnik je Nagrade Transfuge za najbolju nordijsku prozu
Djela su mu prevedena na petnaestak jezika.
https://www.mvinfo.hr/knjiga/12583/zlo-roman
MOJ BRAT SUPERJUNAK / David Solomons; – Zagreb: Profil knjiga, 2019.
Luke je jedanaestogodišnji sramežljivi dječak koji je zaluđen stripovima o superjunacima, zna o njima nevjerojatne detalje i silno bi želio biti superjunak. Njegov mu je stariji brat Zack idol, no boji se da ga ni u čemu ne može dostići jer je ovaj besprijekoran u školi, u slobodnim aktivnostima, u kućanskim poslovima, ukratko u svemu što takne. Zajedno imaju kućicu na drvetu u kojoj zajedno često borave, Zack naravno uči, a Luke čita stripove. I baš kad Luke ode do wc-a, stigne lik iz paralelnog svemira koji Zacku da šest supermoći kako bi spasio naš i taj paralelni svemir. …
U ovoj se knjizi radi o izuzetno popularnoj temi u filmovima i stripovima, o superjunacima s posebnim moćima, a posebno je dojmljiv način na koji je u ovom ludo duhovitom i zabavnom romanu suptilno ispričana priča o dvojici braće i njihovom odnosu. Dijete će čitajući roman shvatiti kako je svatko superjunak u onome u čemu je dobar, čemu se posvećuje i na čemu vrijedno radi.
https://znanje.hr/product/moj-brat-superjunak/290034
PUTOVANJE U MJESTU / Nada Mihaljević. – Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.
„U najnovijoj knjizi Nade Mihaljević Putovanje u mjestu, Luka i Lana likovi su koji se razlikuju od većine svojih vršnjaka. Autoricu je privukla tema o sudbini djece rastavljenih roditelja. Iako su danas rastave braka sve učestalije pojave u društvu, djeca svejedno teško proživljavaju promjene koje slijede nakon rastave i osjećaju se različitima od drugih. U likovima Lane i Luke autorica je ponovno izgradila zanimljive, jedinstvene i snažne ličnosti. Oni, kao i ostali likovi ove knjige, dugo su vremena stajali u mjestu. Nisu bili zadovoljni sami sobom i svojim položajem u obitelji, školi… Trebalo je učiniti prvi, makar i malen, korak.
I do kraja knjige svi će učiniti taj prvi korak koji će omogućiti micanje s mjesta, odnosno mijenjanje svoje pozicije u životu, u obitelji, među prijateljima. Knjiga nam poručuje da su koraci koji će nas pomaknuti s mjesta: pomaganje u nevolji, darežljivost, blagonaklonost, prijaznost, spremnost za sudjelovanje u tuđim osjećajima, iskazivanje zahvalnosti za male stvari, podizanje praga tolerancije za tuđe postupke… „
Iz predgovora Dubravka Težak
https://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-22797-putovanje-u-mjestu
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr