Stigle su nove knjige u križevačku Gradsku knjižnicu. Pogledajte o kojim se naslovima radi.

PLOD SPOZNAJE / Liv Stroemquist; – Zagreb: Sandorf, 2018.

Iz recenzije:

‘Plod spoznaje’ feministički je strip-album, sastavljena od crtanog, fotografskog i tekstualnog materijala, u kojoj Liv Strömquist daje povijesnu panoramu predstavljanja ženskog spolnog organa, stavova o ženskoj spolnosti, ženskom orgazmu, menstruaciji i PMS-u. Muškarci iz NASA-e nisu jedini negativci albuma. Tu je i John Harvey Kellogg, otac kukuruznih pahuljica koji je kao odgovor na ‘opasnu onaniju’ zagovarao odstranjivanje klitorisa karbolnom kiselinom. Notorni kršćanski teolog Aurelije Augustinkojem je grešno žensko tijelo, a posebice ženski spolni organ, podrazumijevalo nešto posve suprotno svemu Božjem. Ili kršćanski pisac Arnobije Stariji za kojeg je žensko tijelo bilo ‘smrdljivo i nečisto, prljava vreća puna izmeta i mokraće’. Ali tu su također i Jean-Paul Sartre, otac medicine Klaudije Galen, Aristotel, Freud… svi više ili manje u negativnom kontekstu. Što nam sugerira da bi ‘Plod spoznaje’, knjigu bitnu za žene, možda prije svega trebali čitati muškarci, povijesni nositelji reprezentacije ženske seksualnosti.

Strip-album Liv Strömquist samo je u Švedskoj prodan u 40.000 primjeraka. Od naslovnice s fotografijom žene s rukama u obliku trokuta na međunožju i automatskom puškom prislonjenom na zid u maniri Osame bin Ladena, do stražnjih korica s crtežom balerine s menstruacijom – ‘Plod spoznaje’ je borbena, provokativna, pametna i zabavna knjiga. Možda nismo najsretniji s kontekstom u kojem su se u knjizi našli Sigmund Freud i Jean-Paul Sartre. Ali tako je kako je. Pričalo se svašta, pisalo se svašta. Jednostavno, kada govorimo o ‘ženskom spolnom organu’ – i oni najbolji među nama, govorimo dakako o muškarcima iz Beča i Pariza, znali su ispasti obične ***.     Dragan Jurnjak

Plod spoznaje povijesna je analiza konstrukcije spolnog organa koja će vas, ne samo jako puno toga naučiti, nego i dobro zabaviti.

https://www.portalnovosti.com/knjizevna-kritika-crta-crta-crtica

***

Liv Strömquist stekla je veliku popularnost 2005. svojim prvim strip albumom Sto posto masnoće, nakon čega su uslijedili albumi Nagon (2006.), Einsteinova žena (2008.), Osjećaj princa Charlesa (2010.) i Glasamo za Liv! (2011.).

Stripovi su mnogostruko nagrađivani, a nekoliko ih je postavljeno na kazališne daske u Stockholmu i Malmöu.

http://www.sandorf.hr/blogitem.php?item_id=238&tag=Plod%20spoznaje&type=4

 

VRIJEME TIŠINE / Luis Martín Santos; – Zagreb: Disput: Hrvatsko filološko društvo, 2019.

Mladi znanstvenik koji se 1949. našao u španjolskoj prijestolnici na početku svoje karijere zapodijeva donkihotovsku bitku protiv raka, ali čitatelju je jasno od početka da će poteškoće biti goleme, ne samo zbog moguće nebuloznosti samog pothvata nego prvenstveno zbog “unutarnjih” prepreka koje mu stoje na putu. Ali on ide nepokolebljivo dalje, putem koji će ga voditi u srce društvene bijede i prema nižim slojevima ljudskosti u sebi samome. No za njega još uvijek ima nade, nudi mu se prilika da se spasi ljubavlju. Dok Pandorina kutija koju je otvorio tragično ne zapečati i ta vrata. Na kraju, kad se svi konci raspetljaju, našem junaku, velikom gubitniku, više neće ostati ništa, samo vlak koji ga vraća odakle je došao. Ta jednostavna radnja, dojmljiva u svojoj univerzalnosti i mitskosti, samo je jedna strana ovog romana.

Objavljen 1962., roman Vrijeme tišine uvodi revoluciju u španjolsku proznu književnost uvodeći većinu modernističkih lekcija iz prve polovice 20. stoljeća.

I na sadržajnom planu roman je odvažan i neviđen. Autor naime odabire ono najreprezentativnije što je španjolska kultura iznjedrila iz svojeg tisućljetnog zabilježenog postojanja i stavlja to na vagu vlastitog moralnog promišljanja. Nikoga neće začuditi što ona svom silinom preteže na onu negativnu stranu, te pojam hispanske kulture, tako važan i uzvišen u Francovo doba, na neki način baca u blato pred bikove u areni.

Roman će od svog pojavljivanja kročiti polaganim, ali postojanim putom osvajanja kultnog mjesta u španjolskoj književnosti 20. stoljeća, smjestiti se u fakultetskim dvoranama i na popisima srednjoškolske lektire, filmski se ekranizirati i kazališno adaptirati.

VRIJEME TIŠINE

***

Luis Martín-Santos rođen je 1924. u Laracheu u Maroku. U baskijskoj Salamanci studira medicinu dok je u Madridu doktorirao i specijalizirao kirurgiju koncem četrdesetih. Poslije će ga interesi ipak udaljiti od kirurgije i odvesti ka psihijatriji i psihoanalizi, a svoje znanje o njima produbljivat će na stručnim boravcima u Njemačkoj. Dva spomenuta profesionalna područja udružena s filozofskim preokupacijama urodit će dvjema originalnim znanstvenim knjigama u kojima u filozofskom ključu nastoji shvatiti bolest razvijajući vlastiti koncept egzistencijalne psihoanalize. …

Martín-Santos okušao se i u drugim žanrovima, pisao je i objavljivao poeziju i kratku prozu. Nakon romana Vremena tišine pisao je i nastavak, Vrijeme uništenj, koji, nedovršen i posthumno objavljen, nije ostvario slavu prethodnika. Godine 1970. posthumno je objavljena i zbirka njegovih kratkih proza naslovljena Poučne priče.

http://disput.hr/book_author/luis-martin-santos/

FENIKS I ČAROBNI SAG / Edith Nesbit; – Zagreb: Zagrebačka naklada, 2019.

Feniks,mitološko biće koje se ponovno rađa iz vatre jedan je od glavnih aktera ovog romana. Na sasvim neočekivan način junaci naši priče sprijateljuju se s feniksom neobične osobnosti i još neobičnije sposobnosti, tj moći ispunjavanja njihovih želja. No naši mladi junaci ubrzo doznaju da moraju biti oprezni sa željama jer nikad se ne zna u kojem će se obliku ostvariti. Njihove ih želje odvedu u razne avanture preko kojih naši junaci uče brojne životne lekcije i suočavaju se s brojnim izazovima i strahovima.

http://www.knjiznica-krizevci.hr/katalog/knjiga.php?id_broj=65294

 

ZAMRZNUTO OGLEDALO / Tamara Lövey. – Zagreb: vlast. nakl., 2019.

Zimske praznike provedene kod djeda i bake na selu trinaestogodišnji Noel neće nikada zaboraviti. Naravno, zaljubio se u tajanstvenu djevojku Anu i priču o staroj kući, ali je kao i njegovi prijatelji, naučio da upute s interneta o izradi petardi mogu biti jako opasne. S razlogom postoje dobna ograničenja, vezana uz upotrebu pirotehničkih sredstava. Noela je tajna sila, ili je to ipak bila samo obična temperatura, spasila od posljedica nesmotrene igre. Borna i Lovro na teži su način naučili da izrada turbo-ultra-mega-super bombe nije bila najpametnija ideja tog zimskog jutra.

***

Zagrepčanka, Tamara Lövey, rođena je 1972. Kroz život koketira s mnogim vidovima umjetnosti kao što su slikarstvo i glazba, profesionalno se zadržavši na arhitekturi. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (1996.).

Pisanje joj je bila velika ljubav još od djetinjstva. Svoje likovno izražavanje prenijela je i na grafičko oblikovanje naslovnica svih svojih knjiga, kombinirajući klasične slikarske tehnike s kompjutorskom grafikom.

Istraživala je mnoge žanrove, no bez obzira da li se radilo o fantaziji, SF-u ili svakodnevnici, njeni likovi i njihovi odnosi su postavljeni u vrlo realne okvire, a ljubav je tema koja se provlači kroz sve njene romane. Do sada je napisala nekoliko novela i romana.

https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=dje%C4%8Dak+kod+djeda+na+selu&xm0=1&selectedId=370015068

Lovey Tamara

Pripremo: Lovro Janeš

prigorski.hr