U križevačku Gradsku knjižnici stigle su nove knjige. Pogledajte o kojim se naslovima radi.

KNJIGA RASTANAKA: O RASTANCIMA KOJI SU SASTAVNI DIO NAŠIH ŽIVOTA, O NJIHOVIM DOBRIM POSLJEDICAMA I NAČINIMA IZBJEGAVANJA LOŠIH / Mirjana Krizmanić. – Zagreb: V.B.Z., 2018. 

Knjiga govori o rastancima koji su sastavni dio naših života, o njihovim dobrim posljedicama
i načinima izbjegavanja loših.

Sama riječ rastanak, kojom označavamo prekid veze, kontakta ili komunikacije s nekim ili nečim, ili nestanak mogućnosti da se po vlastitoj želji s nekim sretnemo i družimo ili prošećemo ulicama rodnoga grada, pobuđuje u većini nas osjećaj sjete i tuge.

No nisu svi rastanci ni tužni ni bolni. Katkad su puni radosti jer izlazimo iz odnosa u kojem smo bili nesretni, zapostavljeni ili čak zlostavljani. Svaki rastanak, osim onog konačnog kad prelazimo na „drugu stranu“, uvijek otvara mogućnost novih susreta, novih mjesta, novih doživljaja, novih ushita. Već to je dovoljno za tvrdnju da svi rastanci nisu tužni, a ne bi trebali biti ni ružni. Njihov oblik i kvaliteta često ovise o nama samima, pa ih stoga možemo uvijek ili gotovo uvijek učiniti barem uljudnima. Iako kod nekih rastanaka ništa nije u našim rukama jer se događaju mimo naše želje, za većinu njih možemo se pripremiti i svojim ih ponašanjem učiniti barem manje grubima ili neuljudnima.

U Knjizi rastanaka naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić razmatra različite vrste rastanaka i njihove uzroke, načine provedbe i posljedice. Neovisno o vrsti i uzrocima rastanka, u velikom broju prekida moguća je manje ili više uspješna psihološka priprema na mnogo toga što rastanak uključuje. Ta nam priprema olakšava samu izvedbu rastanka, a može ublažiti i povrijeđenost ili tugu koju zbog njega osjećamo. Uz mnoštvo korisnih savjeta ova će nam knjiga pomoći da se pripremimo za rastanke te tako ublažimo njihove negativne posljedice i usmjerimo se na one pozitivne.

https://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-22501-knjiga-rastanaka

SVJETIONIČARKA / Camilla Läckberg; – Zagreb: V.B.Z., 2018. 

Detektivu Patriku Hedströmu životni udarci nisu nepoznanica. Trudna mu je supruga Erica nedavno doživjela prometnu nesreću i hitnim carskim rezom prijevremeno rodila blizance, a i on sam suočio se s neočekivanim zdravstvenim problemima. Tek što je došao s bolovanja, u postaji ga je dočekao slučaj ubojstva voditelja financija općine Fjällbacka Matsa Sverina, koji se nedavno vratio svoj rodni gradić iz Göteborga.

Čini se da je Mats bio čovjek kojeg su ljudi voljeli, ali nitko, baš nitko, nije ga posve poznavao. Što li je on skrivao?

Nathalie, Matsova ljubav iz srednjoškolskih dana, upravo je došla na otočić Gråskär pokraj Fjällbacke i Patrik se pita može li im ona više reći o Matsu – tko je on zapravo bio.

No i Nathalie ima svoje tajne. Na Gråskär, koji ljudi nazivaju „Otok duhova“ jer po predaji mrtvi odande nikad ne odlaze, pobjegla je sa sinom od nasilnoga supruga. Policija saznaje da je Mats bio na Gråskäru one noći kada je ubijen u svom stanu…

Tko bi sve mogao biti Matsov neprijatelji?

Svjetioničarka je sedmi roman Camille Läckberg iz serije romana smještenih u švedska primorska mjestašca Fjällbacku i Tanumshede. U ovom romanu Läckberg majstorski vodi radnju u nekoliko pravaca: pripovijeda priču o sudbini žene svjetioničara s otoka Gråskära iz 19. st., prikazuje obiteljsko nasilje i sumnjive poslovne pothvate švedskog podzemlja, a kroz istragu ubojstva stvara nevjerojatno životne likove i situacije.

Svjetioničarka, mračan i napet roman, prožet sjenkama prošlosti i mističnom atmosferom, najbolji je dokaz zašto je Camilla Läckberg jedna od najcjenjenijih i najpoznatijih autorica nordijskog noira.

DJEČAK KOJI JE ŽELIO BITI TIGAR / Tomislav Zajec; ilustrirao Tomislav Zlatić. – Zagreb: Sipar, 2018. 

“Toliko je toga što se može raditi kad se jednom odraste, a Dječak može odabrati što god poželi.” Slikovnica hrvatskog autora o četverogodišnjem Dječaku koji je poželio postati pravi, pravcati tigar. Svakodnevni život u obitelji prikazan je kroz oči malenog Dječaka – od snova i buđenja, roditeljske ljubavi, provođenja vremena s bratom, bakom i djedom, odlaska u vrtić i igranja s prijateljima, maštanja i uspavljivanja s plišanim tigrićem. Autor je kroz ovu toplu priču isprepleo dječje snove i maštanja sa stvarnošću. Bogato ilustrirana slikovnica namijenjena je djeci predškolske dobi.

Slikovnica ‘Dječak koji je želio biti tigar’ Tomislava Zajeca i Tomislava Zlatića osvojila je Nagradu ‘Ovca u kutiji’ koja se tradicionalno dodjeljuje najboljoj hrvatskoj slikovnici u sklopu Interlibera.

http://www.kgz.hr/hr/procitajte-djeca/2018/tomislav-zajec-djecak-koji-je-zelio-biti-tigar/50619

MOJE LJETO S PICASSOM / Vjekoslava Huljić; [ilustracije Niko Barun]. – Zagreb: Mozaik knjiga, 2018.

Novi roman „Moje ljeto s Picassom“ autorice Vjekoslave Huljić priča je o djevojčici Suzi i njezinim dogodovštinama koje više nisu bezazlene a ona sama teško podnosi činjenicu da ima polubrata, proživljava otmicu i veseli se rođenju svoje sestrice.

Suzi, četrnaestogodišnjakinja, živi u skladnoj obitelji. Tata, profesor umjetnosti, mama, odgajateljica, dva živopisna djeda i sestrica na putu. Božićna je večera, na koju iznenada dolazi Suzin polubrat, za kojeg ona nije znala. Sin je to njenog tate, kojeg je dobio kao student. Suzi se ne miri sa činjenicom da ima brata. Još je više uzrujana kad se njena najbolja prijateljica Linda na prvi pogled zaljubi u njega. Tata, profesor umjetnosti, dođe u posjed Picassove slike, koja je nađena u tunelu tvrđave, gdje je skrivena u Drugom svjetskom ratu. Daje sliku stručnjacima na ispitivanje, kako bi procijenili radi li se o originalu.

U međuvremenu im nepoznati lopovi provale u stan i ispreturaju ga, vjerojatno u potrazi za slikom, no ne nađu je. Suzi o tome nema pojma, jer je s djedom Franom otišla u Jelsu, na ljetne praznike, gdje oboje sviraju na Rivi, kao ulični svirači. U Jelsu dolazi i Suzin prijatelj Luka i njegova prijateljica Elena, ali i njen polubrat Davor, sa Lindom. Suzi je ljubomorna na Elenu. Osim toga, ljuta je što je njen polubrat ušao u njen život i što joj je najbolja prijateljica do ušiju zaljubljena u njega. Jednog dana Suzi nestane. Je li oteta? Ima li njen nestanak veze s Picassovom slikom?

Radi li se o ucjeni? Tko je upetljan u njen nestanak? Može li slavni slikar biti rješenje njenih problema?

***

Vjekoslava Huljić autorica je osam knjiga za djecu. Objavila je i zbirku pjesama Jutrooki (1986.) te roman za odrasle Gen anđela (2011.). Bajka o divu Čampro izvođena je 1996. g. u splitskom Gradskom kazalištu lutaka, a njezine priče za djecu ekranizirala je Hrvatska televizija 1994. godine.

Bajke i pjesme uvrštene su u mnoge čitanke i školsku lektiru.

https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/moje-ljeto-s-picassom/

Pripremo: Lovro Janeš

prigorski.hr