HRVATSKA IZ ZRAKA / [autor fotografija i tekstova] Davor Rostuhar. – Zagreb: KEK [i. e.] Klub za ekspedicionizam i kulturu, 2014.

Prva hrvatska fotomonografija potpisana najprestižnijim svjetskim brandom u fotografiji „National Geographic‟.

Raskošno izdanje sadržava dvije stotine fotografija formata 48×32 cm.

Fotografije su rezultat sedmogodišnjeg istraživanja Hrvatske iz zračne perspektive te prikazuju poznate hrvatske prirodne i kulturne atrakcije na dosad neviđen način, ali otkrivaju i neke posve nove vrijednosti.

Raspored fotografija u knjizi pomno je koncipiran tako da prikaže i naglasi čudesnu raznolikost i bogatstvo Hrvatske.

Svaku fotografiju prati tekst o geografskim, povijesnim, razvojnim i kulturnim značajkama Hrvatske – a svi zajedno slikaju osebujan portret Hrvatske i smještaju je u širi prostorni i vremenski kontekst.

Divot-knjigu krase i tekstovi Davora Rostuhara, autora fotografija i voditelja projekta; Hrvoja Prćića, glavnog urednika National Geographic Hrvatska, te Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske.

Fotomonografiju je objavio Klub za ekspedicionizam i kulturu u lipnju 2014. godine, u dva zasebna izdanja na hrvatskom i na engleskom jeziku.

I SLON IŠČEZNU I DRUGE PRIČE / Haruki Murakami – Sarajevo: ˝Šahinpašić˝, 2015

Kad čovjekov omiljeni slon iščezne, poremeti se ravnoteža njegovog cijelog života. Zbog grčeva od gladi, mladi par u ponoć odlazi da orobi McDonald’s. Jedna žena saznaje da je neodoljiva malom zelenom čudovištu koje izmili iz njene bašte. Žena koja ne može zaspati budi se u svijetu sumraka polusvjesnosti u kome sve izgleda moguće – čak i smrt. U svakoj od ovih priča Murakami odlučno napada normalno.

***

Haruki Murakami rođen je u Kiotu 1949. godine. Autor je mnogobrojnih knjiga od kojih su najpoznatije romani Lov na divlju ovcu, Norveška šuma, Pleši pleši pleši, Ljetopis Ptice-
navijalice, Južno od granice, zapadno od Sunca, Moj slatki Sputnik, Kafka na žalu; te zbirke pripovijedaka Slon nestaje i Nakon potresa.

Dobitnik je mnogih književnih priznanja, uključujući odnedavno i uglednu nagradu Jomimuri. Djela su mu prevedena na dvadeset i sedam jezika.

ŠTO ĆE BITI S NAMA / Borivoj Radaković. – Zagreb: V.B.Z., 2015.

“Što će biti s nama” vrhunski je ispisan distopijski roman.

(Distopija – ideja društva, općenito u pretpostavljenoj budućnosti, koju karakteriziraju negativni, antiutopijski elementi, koji variraju od ekoloških do političkih i društvenih pitanja. Distopijska društva, koja najčešće pretpostavljaju pisci fikcije, kulminirala su u velikom nizu podžanrova, te se pojam često koristi da aktualizira pitanja koja se tiču društva, okoliša, politike, religije, sociologije, duhovnosti ili tehnologije koja se može pojaviti u budućnosti. ..)

Njegova glavna junakinja prebogata Lili, koja stanuje visoko u neboderu na Cvjetnom trgu Petra Preradovića ter bratstva i jedinstva, jednog dana ulazi u Krugama u zagrebačku podzemnu željeznicu da bi upoznala običan život. Pokreće se golemi sudar sa životima ljudi koji se bore za goli opstanak, a nešto kasnije na džamiju, koja je sagrađena u neposrednoj blizini njezinog nebodera, iz kanadera bude spuštena vodena bomba.

Silovita promjena zahvaća grad. Lili upoznaje e-Rome, brojne manjince i manjinke, najrazličitije socijalne grupacije i preko njih pokušava spasiti Zagreb.

Radaković slamnigovski razigrano vodi priču kroz jezične razlike svih tih grupacija, što romanu daje dodatnu čitljivost na višoj razini. Pred čitateljem je orkestracija stilskih i životnih bogatstava prve vrste.

Alojz Majetić

Jedni će reći da je rima zastarjela, drugi da je roman u stihovima mrtav. A kako je onda moguće da je ovaj stilistički britko napisan roman, koji k tome teče, zapliće se i raspliće bitno ispred (našeg) vremena, tako suptilno i spretno izvezen tom vezanom formom, dokazujući svakim retkom da nam je jezik i za tako smione književne eksperimente krajnje upotrebiv …?

Boris Perić

***

Književnik i prevoditelj Borivoj Radaković rođen je 1951. godine. Živi i radi kao profesionalni književnik. Dosad je objavio: romane „Sjaj epohe“ i „Virusi“, zbirke priča „Ne, to nisam ja” i „Porno”,  dramu „Plavi grad” (2002.) i knjigu eseja i putopisa „Sredina naprijed” (2003.).

U kazalištu Kerempuh izvedene su mu tri drame drame.

Priredio je antologiju lezbijske poezije «Dvije» (1992.) te u suradnji s Mattom Thorneom i Tonyjem Whiteom zbornik “Croatian Nights” – festival alternativne literature (2005.)

 

prigorski.hr/ Lovro Janeš