POVIJEST KNJIŽNICA I KNJIŽNIČARSTVA U HRVATSKOJ OD POČETAKA DO DANAŠNJIH DANA / Josip Stipanov. – Zagreb: Školska knjiga, 2015.

Ova je povijest hrvatskih knjižnica i hrvatskoga knjižničarstva u prvom redu potpun, cjelovit i u određenom smislu višestran prikaz njihove povijesti, uključujući i bitne odrednice hrvatskoga knjižničarstva kao struke i kao djelatnosti.

Posrijedi je svojevrstan povijesno-društveni pregledan mozaik hrvatskih knjižnica kojem su podloga dosadašnji pisani prilozi iz povijesti hrvatskih knjižnica i hrvatskoga knjižničarstva.

Stoga je ovaj povijesni prikaz više prikaz procesa razvoja hrvatskih knjižnica i hrvatskoga knjižničarstva, glavnih događaja koji su značili početak jednoga procesa, a manje prikaz, pogotovu ne potpun, pojedinih knjižnica ili pak pojedinih činjenica vezanih uz rad pojedinih među njima.

Prikaz je to, više-manje jedinstvenog, povijesno-društvenog procesa odnosno povijesnog razvoja knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj, u sklopu prilika i društvenog stanja općenito te odnosa u pojedinim razdobljima hrvatske povijesti.

Jer taj je povijesno-društveni okvir, sa svim svojim bitnim pozitivnim i negativnim obilježjima te odrazima na sav društveni život u Hrvatskoj, u pojedinim razdobljima hrvatske povijesti, unatrag trinaest stoljeća, bitno i prepoznatljivo utjecao i na knjižnice, njihov nastanak, djelovanje i razvoj.

Budući da je riječ o povijesti hrvatskih knjižnica i hrvatskoga knjižničarstva, prikaz njihova nastanka i razvoja te cjelokupan povijesni, društveni i kulturološki proces slijedi uobičajen povijesni tijek, počevši od prvih hrvatskih knjižnica u ranom srednjem vijeku pa do današnjih dana. Jer, nedvojbeno je da su hrvatske knjižnice bitan i prepoznatljiv, jedinstven i nezamjenjiv element i čimbenik hrvatske povijesti, napose kulturne u najširem smislu.

***

Josip Stipanov, filozof i knjižnjičar, rođen je 18. studenoga 1939. u mjestu Solinama na Dugom otoku.

Na Gregorijani u Rimu studirao je filozofiju koju je završio doktoratom (1971.).

Od 1972. zaposlen je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Za glavnog ravnatelja Knjižnice imenovan je 2002. i na tom mjestu ostaje do umirovljenja krajem veljače 2007.

Objavio je preko 50 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka uglavnom u domaćoj te nešto manje u inozemnoj strukovnoj periodici.

Za svoj rad dobio je niz priznanja i nagrada od kojih vrijedi izdvojiti Kukuljevićevu povelju i odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

 

LJETOPIS PTICE NAVIJALICE / Haruki Murakami; – Sarajevo: Šahinpašić, 2015.

Roman uspješnog japanskog pisca, čiji je glavni lik mladi čovjek po imenu Toru Okada. Toru živi u predgrađu Tokija sa suprugom i njihovom mačkom. Nakon što izgubi posao Torua zadese još dvije nevolje, naime nestanu mu supruga i mačka. Tražeći ih sve više zalazi u pakao koji se nalazi ispod mirne površine Tokija. U svojoj potrazi susreće bizarne likove kao što su sestre vidovnjakinje, zlonamjernog, ali od medija voljenog političara, morbidnu šesnaestogodišnjakinju i starog ratnog veterana, kojeg su svjedočenja zvjerstvima koja je japanska vojska provodila u Kini zauvijek promijenila.

***

Haruki Murakami rođen je u Kiotu 1949. godine. Popularni je suvremeni japanski pisac i prevoditelj.

Autor je većeg broja romana koji su prevedeni na dvadeset i sedam jezika. Dobitnik je mnogih književnih priznanja, uključujući odnedavno i uglednu nagradu Jomimuri. Djela su mu prevedena na dvadeset i sedam jezika.

Od kritike je smatran za jednog od najvećih književnih autora 21.stoljeća. Tome su najviše pridonijeli njegovi uspješni i hvaljeni romani “Norveška šuma” , “Kafka na žalu” , “Ljetopis Ptice Navijalice” , te novi , dugoočekivani i dosad najopsežniji Murakamijev roman “1Q84” , koji je odmah po objavljivanju proglašen Murakamijevim remek djelom.

 

 

SESTRICA S JEZERA / Goran Tribuson. – Zagreb: Mozaik knjiga, 2015.

Kada u gorskom jezeru idiličnoga Gorskog kotara bude pronađeno tijelo ubijene mlade medicinske sestre istražitelji iz Rijeke i Zagreba pokušat će pomoći lokalnoj policiji u istrazi koja će sve više ukazivati da se radi o ritualnom ubojstvu. Zagrebačkoj istražiteljskoj ekipi koju čine iskusni policajci Ognjen Kokot i Ivo Vrabec učinit će se da će istraga biti laka no kad ih put sumnje odvede na više adresa uvidjet će da baš i nije tako.

A onda kad još jedna žena bude ubijena na isti način shvatit će da suludi ubojica ima još planova… Istodobno i napet i uznemirujuć roman Gorana Tribusona donosi novi istražiteljski tandem u opus ovog autora koji će uz Vinka Dogana i Nikolu Banića, nadamo se, donijeti nove i uzbudljive kriminalističke priče.

Jedan od najpopularnijih suvremenih hrvatskih književnika, prozaik velikoga te žanrovski i tematski raznolikoga opusa iz kojega unutar svakoga ciklusa možemo izdvojiti antologijske naslove, Goran Tribuson autor je kojega podjednako vole i čitatelji i kritika i ozbiljni akademski krugovi. Sve to je za tako vitalnoga pisca, koji otprilike svake dvije godine objavi novu prozu, gotovo nevjerojatan status. Tribuson ga, dakako, nije stekao nikakvim društvenim i medijskim strategijama ili angažmanima bilo koje naravi, već isključivo svojom darovitošću i neovisnošću, što znači svojom književnom i osobnom autentičnošću koju pokreće jedino strast rasnoga pripovjedača koji se hvata ukoštac sa žanrovima i temama po vlastitom impulsu ili interesu, onkraj trendovskih pritisaka ili očekivanja.

***

Goran Tribuson je jedan od najvažnijih predstavnika tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, i što je još važnije, jedan je od ponajboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim socijalnim backgroundom i naglašeno prisutnim elementima rock-kulture. Vješto se koristeći elementima kriminalističkog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene hrvatske proze poslije Antuna Šoljana.

Tribusonov se prozni opus, osim opsežnošću, odlikuje i žanrovskom razvedenošću, tematskom raznolikošću i poetičkim mijenama. Ono što ostaje nepromjenjivim kao poveznica toga raznolikog opusa jest uklanjanje svakoj ideologizaciji, pripovjedačka vještina, visoka zanatska razina i stalna svijest o potrebama čitatelja kao krajnjega “korisnika” literature. Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.

prigorski.hr/Gradska knjižnica Franjo Marković Križevci (Lovro Janeš)