Gradska knjižnica ‘Franjo Marković’ Križevci objavila je nove naslove književnih djela. Donosimo pregled.

STRUČNO-ZNANSTVENI ODJEL

JEZIČNI SAVJETNIK ZA 21. STOLJEĆE: [PRAKTIČNI PRIRUČNIK ZA SVAKI DOM] / Mate Kapović. – Zagreb: Sandorf, 2024.

Zanima vas kako znati gdje se piše č, a gdje ć i zašto s tim mnogi imaju poteškoćâ? Interesira li vas odakle problemi s pisanjem ije i je i ima li tu pomoći? Može li se pozdravljati i bog! i bok! i koje je porijeklo tih pozdrava? Jesu li pala oba ili obadva? Mogu li majice biti na kockice i mogu li se u školi pisati zadaćnice? Jesu li u pravu oni koji tvrde da ne postoji burek sa sirom? Kako govore hrvatski političari, sportaši i pjevači? Ugrožavaju li engleske riječi hrvatski? Što to uopće znači ˝pravilno˝ u jeziku?

Ova knjiga vam daje odgovore na ova i slična popularna pitanja o jeziku na suvremen i znanstveno utemeljen način, s brojnim primjerima, opisom stvarnoga jezika u Hrvatskoj i referencama na domaću pop-kulturu. “Jezik zapravo jest varijacija ‒ jezik uvijek varira prostorno (u različitim krajevima i zemljama se različito govori), društveno (različiti dijelovi društva različito govore) i kroz vrijeme (jezik danas nije isti kao jezik od prije 100 godina, niti će jezik za 100 godina biti isti kao danas). (…) Da nije bilo jezičnih promjena, danas ne bi postojao hrvatski koji poznajemo, nego bismo svi ‒ od Bengala do Islanda (uz iznimku neindoevropljana kao što su Mađari, Finci i Baski) ‒ još uvijek govorili praindoevropski. Ili neki još raniji prajezik koji nam nije poznat.”

JeziČni Savjetnik Za 21. StoljeĆe [praktiČni PriruČnik Za Svaki Dom] Mate Kapović

BELETRISTIKA

DNEVNIK: 1953 1969. / Witold Gombrowicz; s poljskoga preveo Adrian Cvitanović. – Zagreb: Disput, 2024.

Witold Gombrowicz (1904-1969) ubraja se u ne samo poljske nego i najveće svjetske književnike, a u Hrvatskoj je odavno prepoznat kao nezaobilazan i kultni autor. Prvi prijevodi njegovih djela pojavili su se još šezdesetih godina zahvaljujući maru najvećeg hrvatskog polonista Zdravka Malića, a odonda na hrvatskom jeziku imamo gotovo sva njegova djela (romane ˝Ferdydurke˝, ˝Trans-Atlantik˝, ˝Pornografija˝ i ˝Kozmos˝…).

Sada napokon, u prijevodu Adriana Cvitanovića, imamo i njegovo najpoznatije djelo, čuveni ˝Dnevnik˝ koji je vodio od 1953. kao emigrant u Argentini, zatim po povratku u Europu 1963., pa sve do smrti 1969. u Francuskoj. U njemu s istančanim osjećajem i avangardnom domišljatošću bilježi niz fragmenata: umjetničkih, esejističkih, filozofskih, biografskih, memoarskih, niz stilskih eksperimenata i idejnih rasprava, u kojima se i s pomoću kojih opredjeljuje prema suvremenosti i prošlosti, prema svijetu i prema Poljskoj, prema svom i tuđem književnom stvaralaštvu, prema osnovnim idejnim i filozofskim strujanjima svog vremena, prema politici i kulturi.

Dnevnik 1953 1969. Witold Gombrowicz

DJEČJI ODJEL

ČUDOVIŠNA DADILJA / Tuutikki Tolonen; preveo s njemačkoga Mario Režić ; ilustracije Pasi Pitkänen. – Zagreb: Znanje, 2024.

Za Hillu (11), Kaapa (9) i Maikki (6) ljetni praznici uzbudljivo su započeli. Mama je osvojila dvotjedno putovanje u Laponiju, pa će se za djecu dotle brinuti dadilja. E sad, dadilja ima raznih, smiješnih, strogih, popustljivih, a postoji i… čudovišna dadilja! Dok im roditelja nema, djecu će čuvati to čudnovato, dlakavo i prašnjavo biće koje vonja na vlažni podrum. Dok troje djece traga za odgovorima, otkriju da su i drugi mali susjedi također ostavljeni na brigu sličnim stvorenjima. Ali odakle su se ona stvorila? Djeca su odlučna u naumu da otkriju misterij čudovišta – i možda im čak pomognu da se vrate kući.

Finska spisateljica Tuutikki Tolonen uz pomoć zgodnih ilustracija Pasija Pitkänena vješto isprepliće suvremeni život sa svijetom punom čudnovatih stvorenja u ovoj toploj, zabavnoj i dirljivoj priči.

ČudoviŠna Dadilja Tuutikki

IZ ZAVIČAJNE ZBIRKE

THE RETURN OF THE MORNING SWIMMER / Josip Petrlić Pjer; [preveo s hrvatskoga Josip Žulj]. – Križevci: Soba priča Lilipjer, 2024.

Roman koji je pred nama rezultat je nakupljanja slojeva autorova iskustva preko životnih okolnosti koje su ga postupno oblikovale i na koncu definirale. Nagon za pisanjem ponukao je autora da zakorači preko granica poznatog mu svijeta i otisne se u pustolovinu bez čvrstih prostor-vremenskih koordinata u polje gdje nam je jedino uporište za narativno putovanje vjera u autora.

“Povratak jutarnjeg plivača” osobna je ispovijest o pripovjedačevu predanju pozivu koji izmiče lakom definiranju. Promišljanje o umjetničkom poslanju na ovom svijetu odvodi nas u podzemlje, u tamu koja skriva trenutke u kojima nastaju umjetnička djela i koji su najčešće poznati samo onima koji stvaraju u takvim prostorima daleko od očiju javnosti, što je u ovom romanu metaforički prikazano kao tajanstveni kiparski atelijer.

A potraga za nestalom suprugom, kao dodatni sloj priče, potraga je za stalno izmičućom muzom koju napokon pronalazi na mjestu susreta sa svojim čitateljima. Ti čitatelji, pak, posve u duhu našeg vremena, vrijednost će spisatelja, točnije svoje zanimanje za njega, procjenjivati ne prema onome o čemu i kako piše nego prema tome koliko im je zanimljiv tijekom stvaralačkog procesa…

Tako strukturirana priča postavlja više pitanja nego što nudi odgovora, ali je valja pozorno iščitati kao etapu na putu trajne potrage za vlastitim identitetom i mjestima koja su i danas, u ovo tehnološko doba, međugeneracijska susretišta srodnih senzibiliteta. Knjiga je na engleskom jeziku.

Snježana Babić Višnjić prof. 

The Return Of The Morning Swimmer Josip Petrlić Pjer