Novi naslovi stigli su u Gradsku knjižnicu “Franjo Marković” Križevci, a riječ je o:

BEZ RUKAVICA: O LJUBAVI, ŽIVOTU, BOGU I DUHOVNOSTI / Bruno Šimleša. – Zagreb: Mozaik knjiga, 2017.

Često nam je jasna teorija, ali imamo problema s praksom. Znamo što bismo trebali napraviti u životu, ali ne znamo kako. Upravo zato ova knjiga. Bruno Šimleša piše o tome što je za njega duhovnost, kako razviti trajno samopouzdanje te harmonične ljubavne, prijateljske i obiteljske odnose.
U knjizi odgovara i na pitanja zašto se teško mijenjamo i najčešće učimo samo na bolnim iskustvima te zašto zdrav i otvoren um, spreman na kritičko promišljanje, vrijedi jednako kao i zdravo i otvoreno srce. Posebnost ove knjige su provokativna pitanja čitatelja na koja je autor odgovarao, kako drugačije nego – bez rukavica.

Dio knjige su i autorove novinske kolumne kojima je pridodao i mnoge dosad neobjavljene tekstove, a u kojima progovara o kontroverznim društvenim pitanjima – jesu li Bog i Crkva na istoj strani, koja je prava priroda homoseksualnosti, zašto ima toliko žutila u medijima te koja je naša odgovornost u stvaranju zdravijeg društva.
Knjiga “Bez rukavica” je prvotno objavljena 2012. godine pod nazivom “U rukavicama mi je ionako prevruće”, a ovo je novo i dopunjeno izdanje.
***
Bruno Šimleša (1979.) autor je knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Dosad je objavio osam knjiga, a “Ljubavologija” i “Škola života” jedne su od najprodavanijih knjiga na ovim područjima. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 100.000 primjeraka njegovih knjiga.

Diplomirao je sociologiju 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dvije godine vodio je emisiju “Svaki dan, dobar dan” na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. Trenutačno piše tjednu kolumnu za Jutarnji list. Udruga „Sve za nju“ 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom.

MOJA BAKA VAS POZDRAVLJA I KAŽE DA JOJ JE ŽAO / Fredrik Backman; – Zagreb: Fokus, 2017.

Elsa ima sedam godina i malo je drukčija. Odrasli kažu – previše zrela za svoje godine.
Baka ima 77 godina i jako je drukčija. Odrasli kažu – previše luda, za ičije godine.
No, takva je kakva je, Elsa nema bolju. Ni baku ni prijateljicu.
Kad jednog dana Bakica zauvijek ode, Elsi počnu stizati pisma. Nepismena, naravno. Bakina. Poruke su to u kojima se baka ispričava ljudima za koje joj se čini da ih je povrijedila.
A Elsu vode u avanturu života.
***
Fredrik Backman (1981) je švedski kolumnist, bloger i pisac. Njegov prvi roman “Čovjek zvan Ove” bio je u Švedskoj velika uspješnica i prodan u više od 500.000 primjeraka. Do danas mu je prvijenac preveden na 25 jezika i ne silazi s vrhova najprodavanijih naslova. Objavio je još Stvari koje moj sin treba znati o svijetu, 2012, Moja baka pozdravlja i kaže da joj je žao, 2013 i Britt-Marie je bila ovdje, 2014.

PRIČA O NOVOM PREZIMENU: GENIJALNA PRIJATELJICA DRUGI DIO / Elena Ferrante; – Zagreb: Profil knjiga, 2017.

“Priča o novom prezimenu” drugi je dio tetralogije o Eleni i Lili koji je misterioznoj Eleni Ferrante donio svjetsku slavu i oduševljenje kritike. Dok smo u prvom romanu “Genijalna prijateljica” pratili djetinjstvo i adolescenciju, u “Priči o novom prezimenu” Elena i Lila sad su u svojim dvadesetima. Lila je postala zatvorenica svog braka, dok se Elena polako otkriva. Obje postaju žene plaćajući visoku, a ponekad i okrutnu cijenu koju taj prijelaz zahtijeva.
***
Elena Ferrante umjetničko je ime talijanske spisateljice čiji identitet nije poznat javnosti i taji ga još od objave svojeg prvog romana 1992. “L’amore molesto”. Uoči izlaska romana svojem je izdavaču u pismu objasnila: “Vjerujem da knjige, jednom kad su napisane, nemaju potrebe za svojim autorima. Ako imaju što poručiti, prije ili kasnije, naći će svoje čitatelje; ako nemaju – neće… Osim toga, zar promocija ne košta? Bit ću autor koji će najmanje koštati vašu izdavačku kuću. Poštedjet ću vas čak i svoje prisutnosti.”

Proboj na sceni ostvarila je romanom “Dani zaborava”, koji je konsenzusom kritike proglašen remek-djelom ženske proze po kojem je snimljen i film u režiji Roberta Faenze. Uslijedili su prijevodi na strane jezike, no Elena Ferrante, iako je već bila među najprodavanijim autorima u Italiji, sve do objave romana “Genijalna prijateljica”, prvog dijela tetralogije koju čine i romani “Priča o novom prezimenu”, “Priča o onome tko bježi i onome tko ostaje” te “Priča o izgubljenoj djevojčici”, izvan granica svoje zemlje bila je uglavnom poznata tek ljubiteljima lijepe književnosti.

No nakon objave “Genijalne prijateljice”, dospjela je na top-liste najčitanijih autora diljem svijeta. Danas je nemoguće pronaći bilo kakav pregled važnih djela 21. stoljeća na koji nisu uvršteni romani pod ovim pseudonimom, kritičari diljem svijeta proglasili su Elenu Ferrante jednom od najvažnijih svjetskih autora našeg doba. Časopis Foreign Policy 2014. uvrstio ju je među 100 najutjecajnijih svjetskih intelektualaca, a časopis Time 2015. među 100 najutjecajnijih ljudi svijeta.

Pripremio: Lovro Janeš

prigorski.hr