U Gradsku knjižnicu Franjo Marković Križevci pristigli su novi naslovi. Pogledajte o kojim djelima je riječ.
ZDRAVI MOZAK DANAS ZA SUTRA / Vida Demarini; – Zagreb: Medicinska naklada, 2017.
Življenje je jedini užitak koji se ne može kupiti! Produljiti mladost, živjeti što dulje, bez bolesti i poteškoća, upoznati nove naraštaje, nove običaje – najveće su žudnje čovjeka.
Danas, zahvaljujući napretku medicine, doživjeti stotu više nije znanstvena fantastika, a kvaliteta doživljenih godina važnija je od njihova broja.
Ovom smo knjigom pokušali odgovoriti na pitanje kako živjeti dulje, zdravije i sretnije. Ključevi su u našim rukama …
***
Akademkinja Vida Demarin diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirala je neuropsihijatriju u KB Sestre Milosrdnice, te je stekla naziv primarius. Magistarski rad obranila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se u vodećim svjetskim klinikama, Hopital de la Salpetriere u Parizu, Guy’s Teaching Hospital u Londonu, Kantonspittal u Baselu i dr. Znanstveni je savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu.
VOŽNJA NA MJESTU / Josip Cvenić. – Osijek: Matica hrvatska, Ogranak, 2016.
U romanu Vožnja na mjestu vrijeme je metaforično, ni sunčano ni oblačno, zapravo riječ je o onom drugom vremenu, tranzicijskom, prolaznom vremenu; s tmurnim i nepredvidivim padavinama morala. Društva su tada prelazila iz jednog stanja u drugo, ljudi su bježali od sive boje, a bili pohlepni za slobodom palete naizgled redom poslaganih mogućnosti. Horizont stoljeća koje je istjecalo zakrvavio se od istoka ka zapadu, a zlo se spustilo na zemlju. Kao i uvijek, ono je otjerano u vučju jamu, a ipak iza sebe zlo je ostavilo tugu, smrt i ružno sjećanje. U ratu, na rubovima Domovinskog rata, ljudi nisu ginuli samo od bombi, granata i metaka, raspadale su se obitelji, pojedine osobe postale su ruševine. …
***
Josip Cvenić rođen je 1952. godine u Osijeku. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, Filozofski fakultet, studij filozofije i sociologije, završio je 1976. u Sarajevu. Nekoliko godina radi kao profesor u gimnaziji, a 1980. zapošljava se kao urednik u Izdavačkom centru Radničkog sveučilišta u Osijeku. 1990. godine izabran je za glavnog urednika časopisa za književnost i kulturu Revija (Književna revija). Danas radi kao tajnik i urednik u Ogranu Matice hrvatske u Osijeku. Član je Društva hrvatskih književnika.
DVIJE GODINE, OSAM MJESECI I DVADESET OSAM NOĆI / Salman Rushdie; – Zagreb: Vuković & Runjić, 2017.
U bliskoj budućnosti, nakon što se na New York sruči oluja, počinju čudnovati događaji. Jedan vrtlar s obje noge čvrsto na zemlji otkrije da mu stopala na dotiču više tlo dok hoda. Crtača stripova probudi zagonetno biće koje ga podsjeti na vlastitu kreaciju u stilu Stana Leeja. Djetešce u kolijevci prepoznaje korupciju samom svojom prisutnošću, obilježavajući krivce plikovima i čirevima. Zavodljiva sponzoruša ubrzo se priljuči borbi protiv sila koje nadilaze maštu.
Svi oni potječu, čega nisu svjesni, od hirovitih, mušičavih, obijesnih stvorenja znanih kao džinovi koji žive u svijetu koprenom odvojenom od našeg. Prije mnogo stoljeća, Dunia, džinska princeza, zaljubila se u jednog razboritog čovjeka. Zajedno su donijeli na svijet zaprepašćujući broj djece, nesvjesne svojih fantastičnih moći, a ona su se kroz naraštaje raštrkala ljudskim svijetom.
Nakon što je granica između svjetova spektakularno probijena, Dunijina djeca i drugi igraju presudnu ulogu u ratu epskih razmjera između svjetla i tame koja traje tisuću i jednu noć – ili dvije godine, osam mjeseci i dvadest osam noći. To je vrijeme strahovitih previranja, kad su uvjerenja upitna, riječi otrov, šutnja bolest, a buka skriva kletvu.
Rushdiejevu rapsodiju na temu ‘Tisuće i jedne noći’ zatječe pripovjedača na vrhuncu maštovitosti dostojne njegove slavne prethodnice. ‘Dvije godine, osam mjeseci i dvadest osam noći’ satirično je djelo puno draži i ludosti, suparništva i izdaja, kismeta i karme, zanosa i iskupljenja.
***
Sir Salman Rushdie (Mumbai, 19. lipnja 1947.) je angloindijski romanopisac i esejist. Njegov prepoznatljivi književni stil kritičari najčešće nazivaju magičnim realizmom. Povezanosti, rascepi i migracije između Istoka i Zapada predstavljaju dominantnu temu njegovog stvaralaštva. Kako zbog svojih književnih dostignuća tako i zbog brojnih kontroverzi i skandala koji ga prate predstavlja jednog od najznačajnijih pisaca 20. stoljeća. Njegova djela prevedena su na više od 40 svjetskih jezika.
AŽURIRANI SVEMIR: NOVOSTI IZ FIZIKE I ASTRONOMIJE / Dario Hrupec; – Zagreb: In.Tri, 2017.
Autor knjige u knjizi otkriva što je novo u znanostima o svemiru te koje su nove spoznaje o crnim rupama, širenju svemira, antimateriji, kamenju koje pada s neba i slično, a govori se i o pitanjima poput jesmo li sami u svemiru.
“U poplavi najrazličitijih, sve učestalije i sasvim malignih manifestacija pseudoznanosti, kojima je izloženo naše društvo, u plimi sveopće retradicionalizacije i društva i sve oštrijih nasrtaja na sekularnost države, istinski je užitak pročitati svaki dobar popularnoznanstveni tekst. Kao svjetionici, šibani burom i neprestano udarani zapjenjenim valovima, takvi su nam tekstovi više nego ikad potrebni kako bismo se snašli u ovim bespućima. U tom je smislu čitanje rukopisa Darija Hrupeca bio pravi intelektualni, ali i estetski praznik”,
napisao je dr. sc. Nikola Biliškov u dijelu recenzije knjige.
***
Dr. sc. Dario Hrupec docent je na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a prethodno je radio na zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković. Radi na polju astročestične fizike i visokoenergijske gama-astronomije.
GODINA SEOBE SRCA: ROMAN / Andy Jelčić. – Zagreb: Vuković & Runjić, 2017.
Godina je 1967. Odlazeći u Sudan, glavni se junak, kirurg, suočava s novim prostorima svojih izbora, profesionalnih i emotivnih, koji ga obogaćuju odlučnošću, ali mu u život unose i dinamiku trilera. Upravo ta dinamika, rastući i dobro motiviran napon, privlači čitatelja uz tekst i navodi ga da se sa strašću sve više unosi u stranice romanu u iščekivanju raspleta.
Situirajući svoj roman u nedavnu, a opet distanciranu prošlost obilježenu odrednicama drugačijeg društvenog sustava, autor osvještava limite ljudskih izbora i strategiju izbjegavanja zamki koje mogu preusmjeriti čovjekovu sudbinu.
Poznat kao jedan od najuglednijih hrvatskih prevodilaca i laureat brojnih nagrada Andy Jelčić imao je prilike učiti književni zanat od majstora svjetske književnosti. Kada se upustio u vlastito književno stvaralaštvo, već je bio savladao sve vještine koje se odnose prvenstveno na funkcionalnu upotrebu jezika, ali i na građenje književnih likova putem epizoda fabule, i kako efektno spajati jedno u funkciju drugoga da bi rezultat bio uvjerljiv prozni tekst. Zahvaljujući tim, unaprijed usvojenim vrlinama, Andy Jelčić razvija svoj roman tečnošću kakva karakterizira dobro komponiran film.
Ludwig Bauer
Ovaj roman nepovratno mijenja pejzaž hrvatske suvremene književnosti i nudi pogled na vidike po kojima se sliježe prašina a pod njom diše naša živa prošlost.
Ivana Šojat
***
Andy Jelčić diplomirao je anglistiku i germanistiku i magistrirao na području teorije književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Profilirao se kao prevoditelj engleske i njemačke književnosti, za što je primio više nagrada.
Tijekom posljednjih petnaest godina objavljeno mu je više kratkih priča u zemlji i inozemstvu. Gotovo sve priče poslane na natječaje ušle su u uži izbor, a neke su i nagrađene (npr. 2014. MasterCard Brod knjižara). Objavio je dva romana.
VIOLINA IZ AUSCHWITZA / Maria Angels Anglada; – Zagreb: Hena com, 2017.
Na koncertu u Krakovu glazbenik jednog trija upoznaje samozatajnu i tihu Reginu, violinisticu sa savršeno uštimanim glazbalom, ni ne sluteći kakva se povijest i priča kriju iza tog začudnog instrumenta. Kada mu Regina preda u ruke dokumentaciju i zapise o violini pred njegovim će se očima otvoriti nevjerojatna priča o životu tog tanahnog instrumenta, njezinog graditelja i još nekih protagonista u jezivim okolnostima nacističkog režima.
“Violina iz Auschwitza” neveliko je, ali iznimno dojmljivo djelo koje je proslavilo katalonsku književnicu Mariu Àngels Angladu. Radi se o jednoj od onih knjiga koja se zbog poruke o snazi umjetnosti i neuništivosti ljudskog duha nosi u mislima još dugo nakon što zaklopimo korice. Ovaj se Angladin roman smatra, ne bez razloga, neizostavnim djelom o holokaustu jer o najvećim zločinima 20. stoljeća progovara na posve nov i neuobičajen način, ispreplićući lirsku jednostavnost, fikciju i stvarnu nacističku dokumentaciju.
***
Maria Àngels Anglada (r. Vic, 1930. – u. Figueres, 1999.) katalonska je spisateljica i pjesnikinja. Diplomirala je klasičnu filologiju na Sveučilištu u Barceloni te se tijekom cijelog života aktivno bavila proučavanjem klasične i suvremene književnosti. Osvojila je nagradu “Josep Pla” za prvi roman Les Closes (1978.) i nagradu “Lletra d’Or” za roman Sandàlies d’escuma (1985.). Posthumno joj je dodijeljena nagrada “Octavi Pellissa Premium” za zbirku priča Nit de 1911 (1999.).
Objavila je i romane: “Viola d’Amore” (1983.), “L’agent del rei” (1991.), “Violina iz Auschwitza” (1994.), “Quadern d’Aram” (1997.) i “Artemísia” (1989.). Uz zbirke poezije, autorica je djelovala i kao književna kritičarka te sveučilišna profesorica.
Proslavila se “Violinom iz Auschwitza”, romanom koji je preveden na preko dvadeset jezika i ubraja se u nezaobilazno djelo o holokaustu. Anglada ima status jedne od najznačajnijih katalonskih spisateljica 20. stoljeća.
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr