110 [STO DESET] GODINA HRVATSKE SELJAČKE STRANKE: ZBORNIK RADOVA SA ZNANSTVENOG SKUPA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM, KRIŽEVCI, 11. 12. TRAVNJA 2014.] / glavna urednicia Romana Horvat. – Zagreb: Matica hrvatska, 2015.

 

Zbornik radova

Urednici izdanja Zorislav Lukić i Hrvoje Petrić

Radovi trideset i dvoje povjesničara iz Hrvatske, Slovenije i Crne Gore usredotočeni su na prikaz i tumačenje haesesovskih programskih načela i strategije, političke i ideološke djelatnosti u Hrvatskoj, na prostorima starojugoslavenske države i u emigraciji. Dio radova posvećen je radu i medijskoj slici braće Radić, Vladka Mačeka i drugih istaknutih osoba Hrvatske seljačke stranke kao i proučavanju regionalnih osobitosti stranačkih aktivnosti i organiziranja.

Ovaj zbornik radova nastao je na temelju izlaganja održanih na znanstvenome skupu s međunarodnim sudjelovanjem »110 godina Hrvatske seljačke stranke« (Križevci, 11‒12. travnja 2014). Aktualnost Radićeve moći političkog ujedinjavanja pridonijela je iznimnu zanimanju domaćih i inozemnih povjesničara za proučavanje i interpretiranje haesesovske tradicije u suvremenom ključu. Premda je historiografska bibliografija o HSS-u opsežna, nakon knjige Povijest Hrvatske seljačke stranke Hrvoja Matkovića (1999) ovo je tek drugi cjelovitiji pregled povijesti stranke koji u odnosu na Matkovićevu knjigu obrađuje i posljednja dva desetljeća njezina rada.

O povijesti HSS-a pišu Tihomir Cipek, Suzana Leček, Mira Kolar-Dimitrijević, Ivica Šute, Stipica Grgić, Domagoj Sremić, Tomislav Bogdanović, Ivica Zvonar, Željko Karaula, Anđelko Vlašić, Tomislav Išek, Krešimir Škuljević, Ivan Bulić, Franko Mirošević, Ivan Hrstić, Ivan Peklić, Anamarija Lukić, Zlata Živaković-Kerže, Danijel Vojak, Davor Kristijan, Željko Bartulović, Valter Papić, Đuro Škvorc, Jakov Žižić, Vladimir Šadek, Aleksandra Berberih-Slana, Mateja Ratej, Darko Gavrilović, Robert Skenderović, Mario Bara, Novak Adžić  i Hrvoje Petrić.

 

 

POGLAVAR: ROMAN IZ SERIJE ČUVARI VISOČJA / Monica McCarty – Zagreb: Mozaik knjiga, 2015.

Pomno pretraživši najmračnije zakutke Visočja i Zapadnog Otočja, Robert Bruce sam je odabrao desetoricu ratnika koji će mu pomoći osloboditi Škotsku od engleske vlasti. Oni su najbolji od najboljih, izabrani zbog svoje nadmoćne vještine u posebnim disciplinama ratovanja. Za vođu svoje tajne Garde Highlandera, izabrao je najvećeg ratnika od svih.

Vrhunski ratni vođa s Visočja i mačevalac bez premca, Tor MacLeod ne kani biti uvučen u rat Škotske protiv Engleza. Posvećen svome klanu, ovaj poglavar žestoko brani svoju neovisnost i ne odgovara nikome – a pogotovo svojoj privlačnoj, novoj nevjesti stečenoj u pregovorima koji su osigurali njegovo zapovjedništvo nad najsmrtonosnijom ratničkom silom koju je svijet vidio. Prijetvorna djevojka našla je put do Torove postelje i možda je osvojila njegovu ruku, no nikad mu neće osvojiti srce.

Unatoč reputaciji svojega muža koja je silovita poput njegova ponašanja, Christina Fraser vjeruje da se ispod tog brutalnog oklopa krije nešto mekše. No toplinu dijele samo u postelji, u veličanstvenim trenutcima užarene žudnje koji nestaju sa zorom. Kad Christinin nesmotreni trud da zasluži muževljevu ljubav pođe po zlu te ih dovede do ruba rata, Tor će se suočiti s konačnom bitkom: mora spasiti svoju ženu i otvoriti svoje srce prije nego što bude prekasno.

***

Monica McCarty autorica je brojnih uspješnica o avanturama i borbama škotskih klanova. Njezino zanimanje za škotski klanovski sustav potaknuto je na najvjerojatnijem mjestu: na predavanjima iz komparativne pravne povijesti na Pravnom fakultetu na Stanfordu. Nakon kratke odvjetničke karijere, shvatila je da će biti preteško uskladiti posao s nomadskim životom svoga supruga koji je profesionalni igrač bejzbola. Zato je zamijenila pravne spise škotskim povijesnim romansam.

Roman “Poglavar” prvi je u seriji “Čuvari Visočja”…

 

MRAZ: [ROMAN] / Thomas Bernhard; – Zagreb: Meandarmedia, 2015.

“Praksa studenta medicine ne sastoji se samo od promatranja kompliciranih operacija crijeva, od razrezivanja potrbušnica, zatvaranja rezova na plućima i otpiljivanja stopala, doista se ne sastoji samo od sklapanja očiju umrlima i izvlačenja djece na svijet.”

Tom rečenicom počinje prvi roman Thomasa Bernharda “Mraz” u kojem student medicine opisuje dvadesetšestodnevno praćenje bivšeg slikara Straucha na koje ga je tajno poslao brat kirurg, a kojemu stanje slikara daje razlog za zabrinutost.

“Mraz” je objavljen 1963. te predstavlja ishodište prostora što ga je njegov autor zauzeo u svjetskoj književnosti. Dotada je Bernhard bio poznat tek užem čitateljskom krugu, i to kao liričar. Njegov prozni prvijenac nije se međutim pojavio tako nenadano kao što se tada činilo. Iz autorove ostavštine vidljivo je da je ovom romanu, koji je udario temelje njegovoj svjetskoj slavi, prethodilo više drugih proznih pokušaja. Thomas Bernhard počeo je pisati “Mraz” početkom 1962, a dovršio ga je u rujnu iste godine.

Ovo je deseta Bernhardova knjiga objavljena unutar projekta Djela Thomasa Bernharda u izdanju Meandar Medije.

***

Thomas Bernhard, rođen 1931, živio je u Ohlsdorfu, Gornja Austrija. Studirao je na Akademiji glazbene i dramske umjetnosti u Salzburgu i na Glazbenom veleučilištu u Beču. Od 1957. slobodni je pisac.

Thomas Bernhard nedvojbeno je jedan od najznačajnijih književnika dvadesetog stoljeća. Uz nekoliko pjesničkih knjiga, glavni dio njegova fascinantna opusa čine dramski tekstovi, romani i pripovijetke, a slavu je stjecao koliko kvalitetom svojih djela, toliko i kao protagonist brojnih polemika.

Žestoki kritičar Austrije i austrijskog mentaliteta, beskompromisno je zasijecao u bolne teme sredine sklone zaboravu i prešućivanju mnogih, ne tako blistavih segmenata njezine prošlosti i sadašnjosti.

Iako je za života stekao slavu velikoga, intrigantnoga autora, Bernhard je relativno malo prevođen u našoj sredini. Umro je 1989. u Gmundenu.

Pripremo: Lovro Janeš

prigorski.hr