ODRAST: POJMOVNIK ZA NOVU ERU / uredili Giacomo D’Alisa, Federico Demaria i Giorgos Kallis; – Zaprešić: Fraktura, 2016.
Odrast (degrowth) odbacivanje je iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta. Jer, ako želja za rastom izaziva krizu, i ekonomsku, i ekološku, i društvenu – kao što tvrde autori u ovom zborniku – rast nije rješenje. Srećom, u praksi se pojavljuju alternativna rješenja, novi oblici življenja, proizvodnje i potrošnje, koji svima mogu osigurati sredstva za život bez rasta. Cilj je promišljanja u pojmovima odrasta izgraditi paradigmu koja sadržava i ekološku održivost i veću društvenu pravednost.
“Odrast – pojmovnik za novu eru” međunarodni je priručnik o odrastu koji jezgrovito i pristupačno prikazuje glavne izvorne prijepore, temeljne ideje, strateške smjernice i poveznice sa srodnim svjetonazorima. Autori tekstova objavljenih u ovoj knjizi pripadaju različitim školama mišljenja i disciplinama, dolaze iz različitih životnih sfera; oni su antiutilitaristi, bioekološki ekonomisti, ekonomisti stabilnoga stanja, (neo)marksisti, politički ekolozi, sadtopisti, te aktivisti i praktičari.
Iz strane kritike:
Odrast se direktno suprotstavlja kukavičjem jajetu ekonomskog rasta kroz akumulaciju kapitala: Ne postoji drugo blago osim života, a kako bi se očuvao život na planetu i osigurala budućnost za sve, nužno je izići iz aktualnog sustava proizvodnje. Ovo je ključna poruka za naše doba. — John Bellamy Foster, Sveučilište Oregon u Eugeneu
***
Giacomo D’Alisa, doktor ekonomije, mladi ekološki ekonomist i politički ekolog. Od 2012. radi kao koordinator na projektu Europska mreža političke ekologije, koji financira Europska Unija, a koji se provodi pri Institutu za znanost i tehnologiju okoliša (na Autonomnom sveučilištu u Barceloni).
U posljednjih pet godina njegov istraživački rad usmjeren je na loše gospodarenje otpadom u Kampaniji (Italija) i na zajednička dobra. Trenutačno je znanstveni suradnik na Sveučilištu u Rimu La Sapienza, gdje proučava ilegalnu trgovinu otpadom u Europi.
ANTIGONA / Slavoj Žižek; – Zaprešić: Fraktura ; Zagreb: HNK, 2016.
Kada je u suradnji s Filozofskim teatrom HNK-a u Zagrebu Slavoj Žižek, “najopasniji filozof Zapada”, odlučio napisati svoju prvu dramu, izabrao je onu koja je oduvijek privlačila filozofe – Sofoklovu Antigonu. Antigona je kao tragična figura koja se odupire pravilima ne samo duboko utkana u kanon svjetske književnosti i misli već je i sigurno uz Bibliju, Ilijadu i Odiseju jedan od onih temeljnih tekstova bez kojega nema ni zapadne kulture i misli. Mnogim je filozofima, uključujući Platona, Hegela i Kierkegaarda, Antigona bila iznimno važna u njihovim interpretacijama i razmišljanjima, no samo se Žižek usudio reinterpretirati Sofokla, i to napisavši novu dramu.
“Antigona” Slavoja Žižeka politička je drama par excellence koja itekako govori o poziciji junaka, junakinje, ali još više i mase, Zbora, koja može uzeti stvari u svoje ruke. S mnogo suptilnoga humora, razarajući mitove te razbijajući i iznova pišući kanonsko djelo svjetske književnosti, Slavoj Žižek pokazuje da je i dalje zaigrani dječak, spreman pokazati sebi i svijetu da uvijek postoji drugi i drugačiji način, a ponekad i više njih.
***
Slavoj Žižek, filozof, sociolog, kulturni kritičar i psihoanalitičar, rođen je u Ljubljani 1949. Doktorirao je na Ljubljanskom sveučilištu 1981., a drugi doktorat obranio je u Parizu na slavnom Sveučilištu Pariz VIII. Danas je Slavoj Žižek jedan od najcjenjenijih i najpopularnijih filozofa, a često ga nazivaju i najopasnijim filozofom Zapada. Autor je više od pedeset knjiga prevedenih na više od dvadeset svjetskih jezika.
VILIJUN / Jasna Horvat. – Zagreb: Naklada Ljevak, 2016.
Vilijun je roman o Marku Polu i Kublaj kanu u godini njihova rastanka. Marko Polo pripovijeda Kublaj kanu o gradovima na Putu svile, a Kublaj kan sa zanimanjem sluša Marka Pola kako bi odlučio hoće li mu dopustiti povratak u domovinu.
Spoj je to dvaju nomada i dviju kultura unutar kojih Marko Polo opisuje i brojne druge kulture s kojima se susretao i upoznavao na Putu svile. Roman je to o nomadizmu – misaonom i putničkom, ali i o povjerenju, prijateljstvu i odanosti.
Roman Vilijun svojevrsna je permutacija već postojećega romana Vilikon. Glavni su likovi isti – Marko Polo i Kublaj kan, a identičan je i okvir priče ustrojen po magičnome kvadratu broja 12. Međutim, roman Vilijun u svojim leksikonskim dionicama oživotvoruje postaje na Putu svile te je na taj način kulturološka iskaznica Hrvatske, ali i brojnih zemalja i postaja na Putu svile. Uživljavanjem u duh Marka Pola, prvoga globalnog putnika i drevnoga istraživača, čitatelj je pozvan na interaktivno korištenje ove knjige igračke i njezino iščitavanje u mnogim smjerovima i na mnoge načine. Interaktivnost teksta pojačana je mogućnošću čitanja uz korištenje pametnih telefona i tableta kojima čitatelj ključne točke Markova putovanja pronalazi uz pomoć QR kodova interpoliranih u knjigu i na taj se način upućuje prema internetskim stranicama. Tako seputnički i misaoni nomadizam proširuje i na mrežni nomadizam otvoren svakomu tko bi želio upoznati postaje na Putu svile u njihovu obliku kakav su imale u 13. stoljeću kada ih je posjećivao Marko Polo.
Vilijun je roman namijenjen onima koji su skloni putovanjima i upoznavanju samoga sebe kroz oči drugoga. Interaktivnost ovoga teksta poziv je za papirnato i mrežno putovanje postajama Puta svile te za vlastitu izgradnju interaktivnog itinerarija Marka Pola. Roman je to u kojemu smo svi mi prvi puta u drevnoj Kini. Živeći ulogu Marka Pola postajemo nomadi, pripovjedači i istraživači dalekih predjela, kultura i običaja.
***
Jasna Horvat (1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije.
Književni diskurs Jasne Horvat odlikuje propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadržajima i nesvakidašnja imaginacija.
Jasna Horvat dobitnica je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine te Pečata grada Osijeka 2011. godine.
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr