Hrvatska pošta (HP) tiskala je novu prigodnu poštansku marku u čast glazbene tradicije kajkavskih krajeva,  Festivalu kajkavskih popevki „Krapina“, koji obilježava 60. obljetnicu, priopćeno je u četvrtak iz HP-a.

Time se Hrvatska pošta priključila obilježavanju 60. obljetnice kontinuiranog održavanja Festivala kajkavskih popevki „Krapina“, a  prigodna marka bit će u optjecaju od 8. rujna.

Marka je rad samoborske dizajnerice Ariane Noršić, a motiv je čipka svojstvena narodnoj nošnji Hrvatskog zagorja i licitarsko srce s brojem 60, koji označava festivalsku godišnjicu. Izdanje koje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC), dostupno je od 8. rujna u poštanskim uredima i na www.epostshop.hr.

Tekst popratnog letka uz prigodno izdanje poštanske marke napisao je Damir Novina, predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.

Festival kajkavskih popevki utemeljen je 1966. i ove godine u rujnu, 11., 12. i 13., obilježava 60. obljetnicu kontinuiranog održavanja. Osnovala ga je skupina entuzijasta sa željom njegovanja glazbene tradicije kajkavskih krajeva, naveo je predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.

„Hrvatsko domoljublje kao jedna od bitnih značajki kajkavskih popevki, koje je u godinama do ostvarenja slobodne i samostalne Hrvatske bilo sustavno potiskivano, na Festivalu u Krapini nalazilo je svoj odraz u popevkama koje su govorile i pjevale o tim osjećajima naših ljudi i o ljepotama Hrvatskoga zagorja“, riječi su Stjepana Mihaljinca, umjetničkog ravnatelja Festivala od 1971. do 2005..

Tijekom šest desetljeća ovoga Festivala izvedeno je više od 2500 popevki.

Ono što Krapinski festival izdvaja od svih drugih sličnih priredaba u RH, obvezno je nastupanje u narodnim nošnjama kajkavskih krajeva , organizirano u suradnji s Posudionicom narodnih nošnji u Zagrebu, čime se pridonosi očuvanju tradicijske baštine, dodao je Novina.

Početnih festivalskih godina u Krapini su koncertne popevke izvođene  na zasebnom koncertu i uz sudjelovanje naših najuglednijih skladatelja, primjerice, Jakova Gotovca i najvećih imena hrvatske vokalne reproduktive, npr.: Marijane Radev, Ruže Pospiš Baldani, Nade Puttar Gold, Vladimira Ruždjaka, Franje Petrušanca i drugih.