Francuska i njemačka vlada počinju zajedničku dvodnevnu sjednicu u Hamburgu u pokušaju da resetiraju odnose između dviju velikih sila u jeku niza neslaganja o energetskoj, industrijskoj i obrambenoj politici.
Francusko-njemački motor koji je desetljećima pokretao politiku EU-a u posljednje se vrijeme pokazao zahrđalim, premda je potrebniji nego ikad s obzirom na mnoštvo kriza s kojima se blok suočava, kažu analitičari i zakonodavci.
Europa se bori s porastom neregularnih migracija, prijelazom na ugljično neutralno gospodarstvo, ratom u Ukrajini, promjenom odnosa s glavnim trgovinskim partnerom Kinom, a sada i sukobom na Bliskom istoku.
“Francusko-njemački odnosi, a kao posljedica toga i Europa, nisu dorasli izazovima s kojima se trenutno suočavamo”, rekao je Jacob Ross iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.
Jedan od problema jest to što francuski predsjednik Emmanuel Macron sebe vidi kao prirodnog nasljednika bivše kancelarke Angele Merkel kao čelnika Europe, te je usvojio čvrste stavove u Bruxellesu, neke protivne njemačkim interesima, rekao je.
S njemačke strane, ruska invazija na Ukrajinu navela je Berlin da se više usredotoči na transatlantski savez sa svojim glavnim sigurnosnim partnerom, Sjedinjenim Državama – moguće po cijenu odnosa s Francuskom.
Nedostatak kemije između karizmatičnog Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza također je otežao objema vladama da izglade svoje razlike, kažu zastupnici i diplomati.
Obje vlade u javnosti umanjuju međusobne razlike.
“Naposljetku, smisao je bilateralnih odnosa prevladati razlike – to je srž EU-a”, rekao je član francuske vlade pod uvjetom anonimnosti.
Dvodnevna sjednica u sjevernom lučkom gradu Hamburgu, gdje je Scholz bio gradonačelnik od 2011. do 2018., ima svrhu postaviti odnos na novu osnovu, a ne proizvesti konkretne političke inicijative.