Nikola Benger rođen je u Križevcima, te je kršten u župi Svete Ane 2. prosinca 1695. Prema običajima vremena, to vjerojatno znači da je rođen istog dana. Otac mu je bio Franjo, a majka Ana Natalija. Nikolin stariji brat Fridrih upisan je u knjigu krštenih 13. srpnja 1692. U obitelji bilo je još sinova i kćeri, braće i sestara Nikole Bengera. Obitelj Benger često obnaša razne ugledne dužnosti, pa je i Nikolin otac Franjo bio u vojnoj službi s visokim činom, a jedno je vrijeme bio i podžupan Križevačke županije istog imena.

Tako se negdje baš u vrijeme Nikolinog rođenja u Križevcima spominje župnik Bartol Benger, koji je isto možda rodbinski povezan s Bengerima iz Nikoline familije. Najmanje još jedan član obitelji, Stjepan, koji je možda Nikolin brat, odabrao je duhovnički poziv u redovima Družbe Isusove.

Nikola je škole završio u Križevcima, gdje se baš nedugo prije njegova rođenja podiže pavlinski samostan. Zaređen je za svećenika 1719., te pristupa pavlinskom redu i ulazi u lepoglavski samostan. U Lepoglavi stječe doktorat teologije, te ondje postaje predavač na katedri za filozofiju i teologiju. Proučava povijest i književnu baštinu pavlina, o čemu objavljuje mnoga djela. Punih dvadeset godina, uz manje prekide, od 1743. – 1764., obnaša najvišu dužnost, provincijala pavlinskog reda za Hrvatsku pavlinsku provinciju. Umro je u Lepoglavi 24. travnja 1766. godine.

Iako je visokom službom za stalno preselio u Lepoglavu, gdje je bilo sjedište pavlinske provincije, Benger je s mnogo ljubavi pamtio grad u kojem je odrastao, te Križevcima posvećuje vrijednu knjižicu ‘Regina martyrum innumeris gratiis Corusca Dei mater Dolorosa’. Knjiga je posvećena čudotvornom kipu Žalosne Gospe, koji je isprva samostalno stajao u blizini mosta preko potoka Koruška na prilazu gradu. Zbog opetovanog oštećivanja, a posebno kada je došao na glas kao čudotvoran, oko ovog je kipa izgrađena najprije mala kapelica, a potom i veličanstvena crkva Majke Božje Žalosne.

Pišući o crkvi i čudotvornom kipu, Benger veći odlomak posvećuje i opisu Križevaca i križevačkog kraja. Osvrćući se na nekoć slavnu prošlost grada Križevaca i najveće slavonske županije, Benger nabraja i kratko opisuje križevačke crkve i samostane, a sukladno temi knjige, najviše pažnje posvećuje čudotvornom kipu i crkvi koja je oko njega izgrađena.

Uvodni odlomak iz Bengerove knjige najstariji je topografski opis Križevaca, a zbog afirmativnih navoda kojima nastoji putnika namjernika privući i potaknuti da grad i posjeti, ponekad se naziva prvim turističkim vodičem u Hrvatskoj.

Zdenko Balog