Željko Lacković, predsjednik đurđevačkog Gradskog vijeća i nezavisni saborski zastupnik, eksluzivno je za prigorski.hr otvorio dušu i rekao sve o njegovom životnom, poslovnom i političkom putu.
Pročitajte što nam je rekao i upoznajte čovjeka čiji je poslovni i politički put posut vidljivim djelima
Tko je Željko Lacković? Gdje ste rođeni, odrasli – gdje ste se školovali – koji je Vaš životni put?
Rođen sam u Đurđevcu u svojem domu gdje i danas živim u burno proljeće 1971. godine. Iako sam srednju školu i fakultet pohađao u Zagrebu, gdje sam i radio i bavio se poduzetništvom, ostao sam vezan za svoj grad. Odrastanje u obitelji gdje se bavilo obrtom i poljoprivredom s tri generacije za stolom i tradicionalnim vrijednostima obitelji formirale su moju osobnost.
Možete putovati svijetom, upoznavati strane kulture i stjecati obrazovanja, ali obitelj je mjesto gdje će vam se usaditi odnos prema drugima, zajednici i općenito zacrtati životni put. Danas mogu reći da sam imao sreću odrastati u skromnijim uvjetima, jer sam se naučio boriti i za sebe i za druge, biti ustrajan i sretan u ostvarivanju ciljeva.
Marijan Sušenj/Pixsell
Uzgajao i prodavao purice da bi mogao studirati
Mali obrtnici i poljoprivrednici nisi bili na cijeni niti u milosti prošlog sustava, a kad pogledate ispada da je tako i danas. Da bi mogao studirati, ali i osigurati roditeljima odlazak u mirovinu organizirao sam proizvodnju božićnih purica koje smo hranili kod kuće i prodavali po tržnicama, te ih dostavljali kupcima u Zagrebu u predbožićno vrijeme.
To je bio dobar posao koji smo obiteljski radili duže od 10 godina, a uzgojili bi otprilike 500 purica godišnje. Prodaja po tržnicama je posebno iskustvo, a prvu puricu prodao sam starijoj gospođi koja je došla sa sela živjeti kod kćeri u Koprivnicu. Vjerojatno zbog cijene tražila je najmanju puricu i rekla kako za nju nema Božića bez purice. I danas žalim što nisam poklonio tu prvu puricu.
Prekinuo studij i krenuo u Domovinski rat
Prvo sam počeo studirati rudarstvo kao slijed nakon srednje geološke škole, ali početkom rata sam prekinuo studij i kao dragovoljac sudjelovao u Domovinskom ratu. U ljeto 1991. godine okupili smo se šire društvo prijatelja i odlučili krenuti u rat. Svi redom tek izašli iz JNA, a najstariji niti 25 godina.
Nakon fakulteta otvorio odvjetnički ured
Nakon jednogodišnjeg sudjelovanja u obrani Hrvatske upisao sam pravni fakultet nakon kojega sam stažirao u struci, te otvorio samostalni odvjetnički ured koji je kasnije prerastao u odvjetničko društvo. Odvjetništvo je profesija u kojoj sam se ostvario i koja mi je dala široki stručni temelj, ali i materijalnu neovisnost za bavljenje politikom.
Zašto ste krenuli baviti se politikom i to badava? Koliko je zapravo koštao Grad Đurđevac vaš gradonačelnički angažman?
Odluke u životu donosim spontano, nekad i impulzivno, a takva je bila i odluka da se kandidiram na lokalnim izborima 2013. godine. Đurđevac je postao neprepoznatljiv, propadanje je bilo rapidno, gubile su se institucije, a svi oni koji su došli živjeti u Đurđevac 70-tih i 80-tih godina i ovdje stvorili dom gledali su kuda da pošalju djecu.
Marijan Sušenj/Pixsell
Što zbog malodušnosti koja se uvukla među ljude, a što iz revolta prema načinu na koji se do tada vodio Grad, ali i nepostojanja alternative u tadašnjim politikama da će se nešto promijeniti, odlučio sam lokalnoj politici „skuhati kašu“.
Posao gradonačelnika obavljao potpuno besplatno
Moje volontiranje i rad bez ikakve novčane naknade bio je odgovor onima koji su u politici vidjeli osobnu korist, ali i zalog za povjerenje koje sam tražio od birača. Za svoj angažman kao gradonačelnik Gradu nisam naplatio ni jedne kune. Na to sam posebno ponosan i to je trn u peti svima koji hineći brigu za zajednicu zapravo naplaćuju svoju nesposobnost zahvaljujući političkim strankama, mašinerijama i skrivenim dogovorima. Takvi me najviše napadaju osporavajući moje političko djelovanje.
Smatrate li sebe jedinim pravim predstavnikom nezavisne politike? Neki vam spočitavaju da ste spasili glasovanjem u Saboru Vladu Andreja Plenkovića? Ima li Hrvatska trenutno alternativu?
Svatko u politici, pa tako i nezavisnoj samostalno postavlja standarde svojega djelovanja. Nezavisna politika je izlizani, ako i ne već otrcani pojam. Smatram da umjesto pojma nezavisne bi trebalo koristiti termin neovisna politika, a koja bi trebala biti prožeta pragmatizmom.
Jurica Galoić/Pixsell
Na sve strane možemo slušati o visokim ciljevima i moralnim vrijednostima u prepucavanju svih stranačkih ideologija od starih aktera HDZ-a i SDP-a, pa sve do novokomponiranih mesijanskih stranaka MOST-a i ŽIVOG ZIDA.
Svi se zaklinju u bolju i pravedniju Hrvatsku, a kad bi trebali prelomiti svoje ego ideološke barijere i napraviti bilo kakav savez za konkretniji boljitak Hrvatske, tada pokazuju pravo lice koje najbolje opisuje stav „ili će biti našem ili neka sve propadne“. Pun mi je kufer takvih veličina i političara koji nažalost i dalje uživaju većinsko podršku birača.
Damir Špehar/Pixsell
Sadašnju Vladu kao dio parlamentarne većine podržavam od njenog formiranja, a glasanje o povjerenju ministru Mariću s kojim sam imao osobni sukob jer nije želio poništiti nezakonit proračun Koprivničko-križevačke županije, mogao je prelomiti sudbinu Vlade.
Smatram da sam ispravno postupio jer opozicija ni danas ne nudi nikakvu alternativu, a moji motivi kod izglasavanja povjerenja ministru bili su različiti od motiva opozicije.
Osobni sukob sam zatomio, ali sam iskoristio glasovanje o povjerenju ministru Mariću da zatražim od premijera zamrzavanje imovine vlasnika Agrokora i zabranu prijenosa vlasničkih udjela. To sam kao jedini zastupnik tražio i u raspravi o Lex Agrokoru kao uvjet podrške zakonu za koji na kraju nisam glasovao. Kao što je poznato moji zahtjevi su naknadno usvojeni.
Hrvatska nažalost nema zrelu političku alternativu koju ne mogu izroditi populističke politike predvođene ljudima koji u životu nisu ništa ozbiljnije stvarali, a to svakako nisu ni neuspješni ministri Milanovićeve Vlade koji se danas u saboru takmiče u populističkoj retorici. 2016. godine otprilike dva mjeseca prije izbora kada se još nije znalo za raspuštanje sabora imao sam prilike razgovarati s bivšim premijerom Milanovićem.
Tada je u anketama SDP imao gotovo 10 posto prednosti potpore birača u odnosu na HDZ, a ja sam mu predložio da ukoliko želi dobiti eventualne izbore treba oformiti vladu u sjeni u kojoj se ne bi nalazili ministri iz njegove ranije Vlade.
Njemu se nije dopala ovakva ideja, a ja sam konstatirao da bez obzira na razliku u podršci ukoliko na izbore izađe sa starim ministrima koji su već jednom izgubili izbore, da će se to ponoviti. Tako je i bilo, i to je dokaz nepostojanja alternative u sadašnjoj Vladi bez obzira na „tanku većinu“.
Iz lokalne politike završili ste u državnoj politici. Koji je Vaš cllj u Saboru i možete li kao saborski zastupnik polučiti neke rezultate za kraj iz kojeg dolazite, odnosno Koprivničko-križevačku županiju? Na kojim projektima ste posebno lobirali?
U sabor sam ušao kao zamjena za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, ali zahvaljujući isključivo preferencijalnim glasovima ostvarenim u Podravini i Prigorju, tako da upravo tome mogu zahvaliti slobodne ruke u Saboru i u odnosu na stavove HDZ-a i gradonačelnika Bandića.
Marijan Sušenj/Pixsell
Trećina zastupnika su ujedno i gradonačelnici, što je vrlo korisna kombinacija za bolje pozicioniranje gradova iz kojih dolaze. Tako i ja ove prve dvije godine mandata u Hrvatskom saboru se nalazim u svojevrsnoj ulozi župana Koprivničko-križevačke županije i pokušavam lobirati za projekte bitne za županiju. Ovakve aktivnosti oduzimaju značajno puno vremena tako da utječu i na moju prisutnost u sabornici i aktivnosti oko sudjelovanja u raspravama.
Za kvalitetno lobiranje je potrebna i kvalitetnija aktivnost lokalne i područne samouprave. To se trenutno može vidjeti na konkretnom primjeru suradnje zastupnika Hrga i gradonačelnika Rajna, te na mojoj suradnji s gradonačelnikom Jančijem.
Često ste kritični prema ljudima čelnim “političkim” ljudima u Koprivničko-križevačkoj županiji. Zašto?
Postoji i negativna pragmatičnost u politici, odnosnu situacije kada se odgovorni ljudi za lokalnu samoupravu svjesno isključuju kada njihova opcija nije na vlasti kako bi mogli na budućim izborima ne realiziranje projekata s državne razine koristiti kao kontra argument za nerad političkim suparnicima.
Tako se danas ponaša gradonačelnik Jakšić, ali dobrim dijelom i župan Koren kojemu aktivnost zastupnika našeg kraja u saboru politički ne ide u prilog. On to očito tako vidi jer je u stanju kada zastupnici samostalno otvaraju bitna pitanja i lobiraju za realizaciju značajnih županijskih projekata na kraju budu marginalizirani prilikom dolazaka ministara i visokih dužnosnika u radne posjete županiji.
To je svakako vidljivo iz priopćenja koja producira županija, pa i grotesknih fotografija u kojima se nastoji izrezati zastupnike, a župana prikazati kao kreatora. Kolega Hrg zajedno sa mnom uživa status partnera Vlade i stoga imamo priliku gotovo tjedno biti u neposrednom kontaktu na sastancima s premijerom i ministrima ovisno o tematici. Tamo se vrlo jasno čuje o prioritetima naše županije i to na način na koji ne treba javno komentirati niti iznositi.
Osobno neposredno komuniciram sa svim ministrima u Vladi, kada bi imali jasnije zahtjeve i kvalitetnije pripremljene projekte naša županija i Grad Koprivnica bi mogli imati značajno veće koristi.
Župan Koren i gradonačelnik Jakšić zahvaljuju dužnosnicima što su došli u Koprivnicu i pitanjima peru svoju savjest od situacije s Piškornicom do Brze ceste, te opetovano šalju krivu sliku o stvarnom stanju projekata.
Možda samo radi istine treba reći da neće biti moguće pod nikakvim uvjetima pravovremeno ishoditi potrebnu dokumentaciju za dionice Križevci- Koprivnica- Gola i Bjelovar- Đurđevac radi prijave na financiranje iz EU fondova u razdoblju 2021-2027. godine, a niti će za to biti sredstava u državnom proračunu. Znači prva prijava 2027. godine.
Ono što je moguće isprojektirati i prijaviti je dionica Virovitica- Koprivnica u dužini 52 kilometra, a kojom bi se izgradile zaobilaznice Pitomče, Kloštra, Đurđevca, Virja, Novigrada i sjeverna zaobilaznica Grada Koprivnice koja ujedno predstavlja i dio brze ceste prema Zagrebu.
Ovo je ključni interes naše županije u prometnoj infrastrukturi jer ova dionica spada u prvu skupinu prioriteta i po broju vozila, a naročito teretnog prometa ima najbolje pokazatelje za financiranje iz EU. Osim što bi prometno rasteretila naselja i doprinijela sigurnosti, ova cesta bi značajno utjecala i na gospodarski razvoj radi bolje povezanosti, ali i za otvaranje prostora za gradnju poslovnih zona.
Često vas zovu vizionarom, jer kao gradonačelnik Đurđevca ste sve svoje zamisli realizirali pa ček doveli i glavnu turističku atrakciju u Đurđevcu – deve. Stigla je i izložba Picassa, dolazi Chagall, Đurđevac je danas potpuno drugačiji grad? Kako vidite Koprivničko-križevačku županiju, ali i Hrvatsku u budućnosti?
Nedavno na forumu održanom u Podravki govorio je jedan od turističkih lidera Jako Andabak. Njegova razmišljanja o potencijalima kontinentalnog turizma su u fokusu Grada Đurđevca već pet godina.
Turizam kontinenta treba se temeljiti na kulturi, gastronomiji i lokalnom iskustvu, a to je upravo ovo što se radi u Đurđevcu. Prema ugovorenim projektima grad će dobiti potpuno novo lice, a ulaganje u turističku vidljivost i razvoj potencijala privući će ozbiljne poduzetnike. Vidljivost prirodnog fenomena Đurđevački pijesci kroz projekt dovođenja deva i vidljivost grada na nacionalnoj razini dobar je primjer.
Damir Špehar/Pixsell
Nedavno se jedan uvaženi komentator posprdno osvrnuo na ideju dovođenja dupina kao turističke atrakcije i ovakvu ideju nazvao populističkom. Zamislite kako je čovjeku teško shvatiti da će se juha kuhati iz kocke ili spremati iz vrećice. Kakav šok za one generacije koje su se susretale sa takvim idejama, a do tada su kuhale juhu povrćem iz vrta i kokicom iz dvorišta.
Želimo biti moderno društvo, razvijeno, gradimo tehnološke – IT- poduzetničke inkubatore, a nismo u stanju zamisliti bioničkog dupina. Sama ideja može biti pokretač dolaska neke od tisuću IT tvrtki od kojih su neke već proizvele bioničke replike životinja iz prirode s motorikom i općenito s nevjerojatnom pokretljivošću, a s primjenom od medicine do ratovanja.
Koprivničko-križevačka županija u narednih 10 godina može najviše napredovati kroz razvoj turizma, proizvodnji ekološki kvalitetne hrane i novih tehnologija. Za to su potrebni pozitivni primjeri prije nego ceste i druga infrastruktura.
Križevačke kulturne sakralne vrijednosti, te prirodna bogatstva Podravskog dijela županije temelj su turističkog razvoja kojemu nedostaju kvalitetni investitori, ali će se i oni pojaviti kada uvide naše lokalne napretke.
Što se tiče razvoja ekološke poljoprivrede tu je ključno da se naša najveća prehrambena kompanija Podravka u cijelosti osloni na primarno sirovinsku bazu naše županije, ali i poticanje najsuvremenijih tehnologija u proizvodnji hrane kojom bi se moglo proizvoditi tijekom cijele godine.
To nam mogu omogućiti geotermalni potencijali i neograničeno korištenje tople vode, a nikakva pusta navodnjavanja koja dovode zbog upotrebe zaštitnih sredstava do zagađenja podzemnih voda, a sve za razliku od cikličkog korištenja potrebne vode u stakleničkoj proizvodnji. Ekološki osviještene zajednice i regije privlačne su za IT sektor, a sadašnja prisutnost tvrtki daje nam pravo da se nadamo razvoju ovog sektora.
Što biste željeli ostvariti u narednim godinama kroz lokalno i nacionalno političko djelovanje?
Mislim da je dosadašnja nacionalna politika neodrživa, a svaka promjena je u rukama birača. Do kraja mandata vjerujem da ću odraditi zacrtane ciljeve prema lokalnoj zajednici i županiji, te ću biti spreman svoje buduće političko djelovanje osloboditi od ponekad preteških kompromisa ostvarivanja lokalnih ciljeva.
Željko Lacković
Smatram da lokalne politike trebaju tražiti svaka svojeg „pravog čovjeka“ neovisno o stranačkom ili nezavisnom predznaku, te težiti kod biranja elementom neovisnosti i pragmatičnosti. Takvu bi politiku želio promovirati na nacionalnoj razini, jer smatram da svega desetak kvalitetnih i odgovornih pojedinaca može Hrvatsku učiniti uspješnom. Želio bih biti dio takvog tima koji je odgovoran samo građanima i Hrvatskoj.
prigorski.hr